Starinski nakit i amajlije u Srbiji – kako su se ljudi štitili od uroka i zlih sila

Kiza R

13:00

Kultura 0

Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.

nakit
Shutterstock

U narodnom životu amajlije su bile deo svakodnevnice – nosili su ih i odrasli i deca, ne samo iz potrebe da budu lepi, već da budu zaštićeni. Evo nekoliko najzanimljivijih vrsta starinskog nakita i amajlija iz Srbije.

Srebrni krstići i privesci
Srebro je u narodu važilo za metal koji „čisti“ i odbija zlo. Zato su deci još od krštenja stavljali male srebrne krstiće oko vrata. Verovalo se da dete koje nosi srebro neće biti „uplašeno“ niti će ga uroci dotaći.

Privesci od kosti i roga

Možda vas zanima:

U pojedinim krajevima nosile su se amajlije od životinjskih kostiju ili roga. Njihova snaga poticala je od same životinje – smatralo se da prenose hrabrost, snagu ili plodnost. Lovci su naročito verovali da ih takvi privesci štite u šumi.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Tkanice i crvene vrpce
Posebno zanimljiv običaj bio je da se bebama oko ruke ili noge vezuje crvena vrpca ili mali deo tkanice. Crvena boja smatrana je najsnažnijom zaštitom od uroka i „zlog oka“. Često su se u vrpcu uplitale i male perlice ili dugmad, za dodatnu moć.

Bosiljak i suvo bilje u vrećicama
Mnogi su oko vrata nosili male platnene vrećice u kojima je bio bosiljak, dren ili drugo sveto bilje. Ove amajlije su se davale deci, putnicima i vojnicima, da ih čuvaju od bolesti i nesreće na putu.

Nakit kao status i zaštita
Osim zaštitne uloge, nakit je pokazivao i bogatstvo porodice. Srebrni pojasevi, narukvice i minđuše ukrašavali su devojke, ali su se smatrali i čuvarima njihovog zdravlja i lepote.

Danas se ovi predmeti mogu videti u etnografskim muzejima i na etno-manifestacijama, a ponegde ih prave i moderni zanatlije. Oni su dokaz da u Srbiji nakit nikada nije bio samo ukras, već i čuvar života i sreće.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading