Pre nego što je nakit postao modni detalj, on je u srpskoj tradiciji imao prvenstveno zaštitnu ulogu. Pravili su ga od srebra, kosti, drveta ili tkanine, a verovalo se da svaki predmet nosi posebnu moć.
U narodnom životu amajlije su bile deo svakodnevnice – nosili su ih i odrasli i deca, ne samo iz potrebe da budu lepi, već da budu zaštićeni. Evo nekoliko najzanimljivijih vrsta starinskog nakita i amajlija iz Srbije.
Srebrni krstići i privesci
Srebro je u narodu važilo za metal koji „čisti“ i odbija zlo. Zato su deci još od krštenja stavljali male srebrne krstiće oko vrata. Verovalo se da dete koje nosi srebro neće biti „uplašeno“ niti će ga uroci dotaći.
Privesci od kosti i roga
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE U SRBIJI ČUVALA PRVA KAPIJA OD „ZLIH OČIJU“? Simbolika i običaji vezani za ulaz u domaćinstvo
U tradicionalnoj srpskoj kulturi, prva kapija domaćinstva nije bila samo običan ulaz, već mesto koje je zahtevalo posebnu pažnju zbog dubokih verovanja o njenoj zaštitnoj moći. Kapija je predstavljala granicu između spoljnjeg sveta i sigurnosti doma, i kao takva, morala je biti posebno čuvana od negativnih sila, uroka i loših energija.
Ovo mnogi od nas drže u kući kao suvenir: Kad čujete od sveštenika njegovo pravo značenje odmah ćete ga baciti u đubre
Ova mala amajlija u vašoj kući je zapravo mali đavo
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE U SRBIJI ČUVALA PRVA KAPIJA OD „ZLIH OČIJU“? Simbolika i običaji vezani za ulaz u domaćinstvo
U tradicionalnoj srpskoj kulturi, prva kapija domaćinstva nije bila samo običan ulaz, već mesto koje je zahtevalo posebnu pažnju zbog dubokih verovanja o njenoj zaštitnoj moći. Kapija je predstavljala granicu između spoljnjeg sveta i sigurnosti doma, i kao takva, morala je biti posebno čuvana od negativnih sila, uroka i loših energija.
Ovo mnogi od nas drže u kući kao suvenir: Kad čujete od sveštenika njegovo pravo značenje odmah ćete ga baciti u đubre
Ova mala amajlija u vašoj kući je zapravo mali đavo
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE U SRBIJI ČUVALA PRVA KAPIJA OD „ZLIH OČIJU“? Simbolika i običaji vezani za ulaz u domaćinstvo
U tradicionalnoj srpskoj kulturi, prva kapija domaćinstva nije bila samo običan ulaz, već mesto koje je zahtevalo posebnu pažnju zbog dubokih verovanja o njenoj zaštitnoj moći. Kapija je predstavljala granicu između spoljnjeg sveta i sigurnosti doma, i kao takva, morala je biti posebno čuvana od negativnih sila, uroka i loših energija.
Ovo mnogi od nas drže u kući kao suvenir: Kad čujete od sveštenika njegovo pravo značenje odmah ćete ga baciti u đubre
Ova mala amajlija u vašoj kući je zapravo mali đavo
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE U SRBIJI ČUVALA PRVA KAPIJA OD „ZLIH OČIJU“? Simbolika i običaji vezani za ulaz u domaćinstvo
U tradicionalnoj srpskoj kulturi, prva kapija domaćinstva nije bila samo običan ulaz, već mesto koje je zahtevalo posebnu pažnju zbog dubokih verovanja o njenoj zaštitnoj moći. Kapija je predstavljala granicu između spoljnjeg sveta i sigurnosti doma, i kao takva, morala je biti posebno čuvana od negativnih sila, uroka i loših energija.
Ovo mnogi od nas drže u kući kao suvenir: Kad čujete od sveštenika njegovo pravo značenje odmah ćete ga baciti u đubre
Ova mala amajlija u vašoj kući je zapravo mali đavo
Tkanice i crvene vrpce
Posebno zanimljiv običaj bio je da se bebama oko ruke ili noge vezuje crvena vrpca ili mali deo tkanice. Crvena boja smatrana je najsnažnijom zaštitom od uroka i „zlog oka“. Često su se u vrpcu uplitale i male perlice ili dugmad, za dodatnu moć.
Bosiljak i suvo bilje u vrećicama
Mnogi su oko vrata nosili male platnene vrećice u kojima je bio bosiljak, dren ili drugo sveto bilje. Ove amajlije su se davale deci, putnicima i vojnicima, da ih čuvaju od bolesti i nesreće na putu.
Nakit kao status i zaštita
Osim zaštitne uloge, nakit je pokazivao i bogatstvo porodice. Srebrni pojasevi, narukvice i minđuše ukrašavali su devojke, ali su se smatrali i čuvarima njihovog zdravlja i lepote.
Danas se ovi predmeti mogu videti u etnografskim muzejima i na etno-manifestacijama, a ponegde ih prave i moderni zanatlije. Oni su dokaz da u Srbiji nakit nikada nije bio samo ukras, već i čuvar života i sreće.
Ovo je najmoćnija moltva za zaštitu dece: Sve majke treba da izgovaraju ove reči svakog dana
Kroz molitvu, izražava svoju brigu i nadu za srećnu i uspešnu budućnost svoje dece, ali i aktivno komuniciraju sa Bogom
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)