Kako su izgledale krune najmoćnijih vladara Srbije - cara Dušana, kralja Milutina i despota Stefana
Kruna Despota Stefana poslednja je do sada urađena kruna, koja je deo projekta "Istorijskog muzeja Srbije" u kojem se oživljava Srednji vek u Srbiji.

"Kao što znate, nema originalnih predmeta vezanih za svetovni deo srednjeg veka. Duhovni deo je time pokriven zato što postoje brojne riznice u našim manastirima, ali od svetovnog imamo samo nekoliko stvari, kao na primer haljinu kneza Lazara koja se čuva u Muzeju SPC", rekla je dr Dušica Bojić, direktorka Istorijskog muzeja Srbije, za RTS. Pošto ne postoje sačuvane srednjovekovne krune, napravljene su idealne rekonstrukcije. Završena je replika krune despota Stefana, urađena na osnovu freske iz Crkve Svete Trojice manastira Manasija, a u planu je izrada više od dvadeset kruna srpskih srednjovekovnih vladara i vladarki.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Projekat će pokazati koliko su Srbi u srednjem veku bili moćni, a prvi put će biti prikazana i moda, kao i nakit vladara. "Na odeždi cara Dušana postoji šest hiljada bisera. Oni su stakleni, ali je to nešto neverovatno. Odežda Simonidina takođe je sva u biserima i nakitu, a njenu krunu videćete sledeće godine", kaže direktorka Istorijskog muzeja.
Nakon krune cara Dušana, filigranista Goran Ristović Pokimica je izradio rekonstrukciju krune kralja Milutina. Pozlaćeno srebro, rubini, safiri, ametisti, lapis lazuli i biseri, krase krunu ovog vladara. Kruna je izrađena na osnovu freske u manastiru Studenica.
Završene replike kruna, ali i one koje će u narednom periodu biti izrađene, biće deo stalne postavke "Istorijskog muzeja Srbije", koji je dobio novi dom, zgradu nekadašnje Glavne železničke stanice u Beogradu.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

POTOMCI NEMANJIĆA PRONAĐENI NA BARBADOSU Potpuno neverovatno otkriće: "Živeli su kao PLAĆENE UBICE nadomak plaža"
Otkriće kakvo niko nije mogao da očekuje

Tajni dnevnik vojvode Mišića: Šta je veliki strateg zapisivao kada je ostajao sam?
Poznat kao nepokolebljivi vođa Kolubarske bitke, Živojin Mišić je iza čelične uniforme krio dušu filozofa. Njegov lični dnevnik, godinama čuvan u arhivama, otkriva lice čoveka koje istorija retko pokazuje – ranjivo, samokritično i duboko emotivno.

Vojvoda Stepa Stepanović – heroj koji je poslednje dane proveo u opancima: Skromni kraj ratnog diva
Vodio je srpsku vojsku kroz krvave bitke, oslobađao zemlju i unosio strah u redove neprijatelja. A kad je rat stao, vojvoda Stepa Stepanović skinuo je uniformu i – obuo opanke.

Hajdučka trava – biljka koju su vojnici nosili u opancima: Narodni lek sa bojišta
Zovu je čuvaricom zdravlja, ali malo ko zna da je hajdučka trava vekovima bila lek broj 1 u torbi srpskog ratnika. Ova skromna biljka krila je moć da zaustavi krv, smiri ranu i sačuva život.

Kako je Desanka Maksimović za dlaku izbegla smrt: Krvava istina iza „Krvave bajke“
Znamo je kao nežnu pesnikinju ljubavi i domovine, ali malo ko zna da je Desanka Maksimović zamalo završila pred streljačkim vodom. Njena „Krvava bajka“ nije samo pesma – to je preživljena istina.
Komentari(0)