PORAZ KOD KAČANIKA Na današnji dan desila se bitka koja je pokrenula Prve seobe Srba
Austrijska vojska i srpski ustanici poraženi su u bici kod Kačanika 2. januara 1690. godine.

Velika seoba Srba odigrala se početkom 1690. godine, tokom Velikog bečkog rata, koji je trajao od 1683. do 1699. godine i završio se mirom u Sremskim Karlovcima.
Savez hrišćanskih sila i Sveta liga (Sveto rimsko carstvo, Poljska, Rusija i Mletačka republika) ratovali su protiv Osmanskog carstva. Rusko carstvo je pristupilo Svetoj ligi 1687. godine što je imalo za posledicu uzdanje pravoslavnih naroda u rusku pomoć.
vikipedija
Austrijska vojska je uspešno ratovala, oslobodila je Ugarsku, Srbiju i prodrla do Makedonije. Beograd je austrijska vojska zauzela 6. septembra 1688. godine i car Leopold je pozvao narode Osmanskog carstva da se priključe njegovoj vojsci i da će im on jemčiti prava i slobode.
Možda vas zanima:

MUZEJ MARCIPANA U MAĐARSKOJ DRŽE SRBI Najstariji deo Sentandreje je oko Beogradske crkve, koja je podignuta 1521. godine, od strane srpskih izbeglica iz Beograda (VIDEO)
Sentandreja je grad u Mađarskoj. Nalazi se oko 20 km severozapadno od Budimpešte na desnoj obali jednog od rukavaca Dunava (Sentandrejski Dunav). Grad je poznat po muzejima, galerijama i umetnicima.

PORTAL KOJI PRUŽA POGLED NA UŠĆE Defterdarova kapija nastala je u vreme Prve velike seobe Srba (VIDEO)
U XII veku, tu se nalazila kapija romejskog (vizantijskog) kastela, u sklopu njegovog bedema, manja, uvučena, savršeno prilagođena potrebama odbrane utvrđenja.
Možda vas zanima:

MUZEJ MARCIPANA U MAĐARSKOJ DRŽE SRBI Najstariji deo Sentandreje je oko Beogradske crkve, koja je podignuta 1521. godine, od strane srpskih izbeglica iz Beograda (VIDEO)
Sentandreja je grad u Mađarskoj. Nalazi se oko 20 km severozapadno od Budimpešte na desnoj obali jednog od rukavaca Dunava (Sentandrejski Dunav). Grad je poznat po muzejima, galerijama i umetnicima.

PORTAL KOJI PRUŽA POGLED NA UŠĆE Defterdarova kapija nastala je u vreme Prve velike seobe Srba (VIDEO)
U XII veku, tu se nalazila kapija romejskog (vizantijskog) kastela, u sklopu njegovog bedema, manja, uvučena, savršeno prilagođena potrebama odbrane utvrđenja.
Možda vas zanima:

MUZEJ MARCIPANA U MAĐARSKOJ DRŽE SRBI Najstariji deo Sentandreje je oko Beogradske crkve, koja je podignuta 1521. godine, od strane srpskih izbeglica iz Beograda (VIDEO)
Sentandreja je grad u Mađarskoj. Nalazi se oko 20 km severozapadno od Budimpešte na desnoj obali jednog od rukavaca Dunava (Sentandrejski Dunav). Grad je poznat po muzejima, galerijama i umetnicima.

PORTAL KOJI PRUŽA POGLED NA UŠĆE Defterdarova kapija nastala je u vreme Prve velike seobe Srba (VIDEO)
U XII veku, tu se nalazila kapija romejskog (vizantijskog) kastela, u sklopu njegovog bedema, manja, uvučena, savršeno prilagođena potrebama odbrane utvrđenja.
Prilikom prolaska kroz Srbiju, Srbi su podigli ustanak i priključili se austrijskoj vojsci 1689. godine. Pod komandom kneza Ludviga Vilhelma Badenskog osvojen je Niš septembra 1689. godine, kao i Jagodina, Paraćin, Pirot, Bela Palanka i Dragoman.
Oktobra 1689. godine austrijska vojska i srpski ustanici zauzeli su Prištinu, Prizren, Kačanik i Skoplje. Do osvajanja Prizrena broj srpskih ustanika u trupama generala Pikolominija je bio više od 20 000 pod zastavama. Tada je Francuska napala Austriju, pa se austrijska vojska povukla iz Srbije na levu obalu Dunava i Save.
WIKIMEDIA COMMONS
Već tokom 1689. godine austrijski car Leopold I je pozvao Srbe da nasele opustele krajeve Ugarske, koje je austrijska vojska tek zauzela. Austrijska vojska i srpski ustanici poraženi su u bici kod Kačanika 2. januara 1690. godine. Na čelu je bio Pećki patrijarh Arsenije III Crnojević (slsr. Čarnoevičь), koji se već januara 1690. godine nalazio u Beogradu.
U Beogradu juna 1690. je održan crkveno-narodni sabor. Srbi su postavili zahtev o nekom svom izabraniku, episkopu Isaiju Đakoviću i poslali su ga austrijskom caru Leopoldu I i tražili su od njega da dozvoli da se nasele i da im garantuje crkveno-školsku autonomiju.
Poslao im je povelju u kojoj im dozvoljava da se nasele sve do Budima i Komorana i garantovao im je crkveno-školsku autonomiju uz uslov da oni budu austrijski vojnici. Ovom poveljom je ozakonjen položaj Srba u Ugarskoj.
Oko 37.000 srpskih porodica prešlo je u Austriju, što je najmanje 185.000 ljudi, a samo oko Prištine 360 sela je opustelo.
Izvor: vikipedija
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

KAKO SE PRAVILNO KADI KUĆA? Neizostavni hrišćanski ritual u domovima mnogih Srba ima jaku simboliku i TERA NEČASTIVE SILE I DUHOVE
Pravoslavni hrišćani veruju da kađenje kuće tera negativne stvari, pa je neizostavno pri svakom crkvenom obredu, bilo to liturgija, molitva ili obavljanje svetih tajni, od krštenja i venčanja do jeleosvećenja (molitve i pomazivanje bolesnih osvećenim uljem).

OVO IME VOLE SVI NA SVETU, A SRBI GA ČESTO DAJU ŽENSKOJ DECI: Krije SIMBLIKU na koju niko ne ostaje IMUN!
Ovo žensko ime roditelji obožavaju, nose ga sve generacije a ima izuzetno jaku simboliku

SRPSKI OBIČAJI VEZANI ZA MESEC: Zašto su lunarni ciklusi imali veliki značaj u narodnoj tradiciji?
U srpskoj narodnoj kulturi, mesečeve mene i lunarni ciklusi imali su posebno mesto, povezani sa brojnim običajima, verovanjima i ritualima. Naši preci verovali su da mesečeve faze direktno utiču na njihov svakodnevni život, zdravlje, plodnost zemlje i životinja, kao i na opštu sreću i blagostanje.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Komentari(0)