PORTAL KOJI PRUŽA POGLED NA UŠĆE Defterdarova kapija nastala je u vreme Prve velike seobe Srba (VIDEO)

Jelena Vamović

18:00

Turizam 0

U XII veku, tu se nalazila kapija romejskog (vizantijskog) kastela, u sklopu njegovog bedema, manja, uvučena, savršeno prilagođena potrebama odbrane utvrđenja.

PORTAL KOJI PRUŽA POGLED NA UŠĆE Defterdarova kapija nastala je u vreme Prve velike seobe Srba (VIDEO)
ilustracija

Defterdarova kapija nalazi se nasuprot Sahat-kapiji, gotovo na sredini severozapadnog bedema Gornjeg grada. Kapija je dobila naziv u 18. veku, prema reči turskog porekla, defterdar, kojom se označavala funkcija regionalnog zapovednika finansija (intendanta). Na mestu Defterdarove kapije u srednjem veku nalazila se jedna manja (severna) kapija, koja je iz rova ispred nekadašnjeg zamka vodila ka Donjem gradu, predstavljajući jedinu neposrednu vezu između ova dva najznačajnija dela Beogradske tvrđave.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Ana Cagic (@anacagic)

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Sadašnja kapija podignuta je u poslednjoj deceniji 17. veka, u vreme prvih radova na obnovi zatečenih utvrđenja i izgradnji novih bastionih artiljerijskih fortifikacija. Građena je u vidu zasvođenog prolaza kroz bedem, a njen spoljni portal modelovan je u duhu baroka, prema projektu Andrea Kornara. Defterdarova kapija obnovljena je 1960. godine. Danas se kroz ovu kapiju najbrže stiže u Donji grad, stazom koja vodi pored Velikog barutnog magacina.

 

 

Izvor: beogradskatvrdjava

gvozdena kapija

Gvozdena kapija: najdramatičniji prolaz Dunava kroz Srbiju

Turizam

17:00

13 septembar, 2025

Gvozdena kapija, ili Đerdapska klisura, jedan je od najimpozantnijih prirodnih fenomena na Dunavu. Prostire se na oko 100 kilometara duž granice Srbije i Rumunije i vekovima je bila simbol prirodne moći, ali i prepreka ljudima i vojskama. Ovde se Dunav sužava, postaje najdublji i najdramatičniji, a stene planine Miroč nadvijaju se nad rekom kao prirodni bedemi.

Komentari(0)

Loading