Rođen je 1848. godine u Bistrici kod Gerlica u Šleziji od oca Otona i majke Hermine.
Krštenog imena Paul Šturm, bio je Srbin, ali lužički. Otac Oton je bio upravnik lovišta cara Vilhelma Prvog i lužički Srbin.
Paul je vojno obrazovanje stekao u Vroclavu i Nansiju, a po završenoj školi ga je dočekao čin vodnika, ali i Francusko-pruski rat. Unapređen je vrlo brzo u čin potporučnika, a sa feldmaršalom Makenzenom je bio ratni drug.
U Srbiju dolazi po izbijanju srpsko-turskih ratova gde se istakao, a kasnije predaje na vojnoj akademiji, a tu se i prvi put oženio. Promenio je Paul u Pavle, a Šturm u Jurišić, s obzirom da šturm prevedeno znači juriš. Kao krsnu slavu je uzeo Svetog Savu. Ovaj brak mu ipak nije ustao, ali je u Srbiji ostao. Drugi rat koji ga je dočekao je Srpsko-bugarski 1885. godine gde je učestvovao u borbama kod Slivnice, a prilikom povlačenja srpske vojske se borio i na Crnom vrhu kod Pirota.
Možda vas zanima:
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Možda vas zanima:
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Možda vas zanima:
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Do Balkanskog rata je bio penzionisan 1900. godine, međutim, vrlo brzo je i reaktiviran. Kralj Petar Prvi ga je izuzetno poštovao jer su navodno bili u istom puku u Francuskoj, pod imenima Pjer Kara i Paul Šturm.
U Balkanskim ratovima se probio turski obruč oko Kumanova i probio se do Skoplja, Velesa, kasnije Prilepa i Bitolja. Za ove zasluge je unapređen u čin generala. Kasnije, u Drugom balkanskom ratu je uspeo i da se "osveti" Bugarima za poraz iz 1885. godine, učestvovao je u Bregalničkoj bici.
Pucanj je odjeknuo u Sarajevu i vrlo brzo je zahvatio celu Evropu. Šturm je dobio da na zapadu Srbije zatvara i brani granice. Zalaganjem njegove Treće armije je Antanti doneta prva pobeda na Ceru. Kontranpadom ove armije je krajem avgusta ova armija izbila na Drinu, a već sledećeg meseca se borila na Mačkovom kamenu. Centralni deo fronta su držali i u Kolubarskoj bici. U povlačenju preko Albanije, poslednji su napustili Peć i štitili ostatak srpske vojske.
Godine 1916. je Vrhovna komanda poverila treću armiju generalu Milošu Vasiću, a Šturm je poslat u Rusiju da proceni unutrašnje nemire u Dobrovoljačkom korpusu. Zadržao se tamo do 1917. godine kada se preko Japana vratio u Solun. Tom prilikom je odlikovan Ordenom cvetova Paulovnije na velikom krstu od strane cara Jošihita. Jedini je srpski oficir sa ovim ordenom.
Tri godine nakon završetka rata, penzionisan je u 74. godini života, a smatrao je da je to bila velika nepravda. Ostavio je iza sebe 56 godina vojne službe i učešće u sedam ratova. Na drugoj strani su bili Turci, Bugari, Arnauti, Austrijanci i Mađari. Borio se za Prusku, ali i protiv nje. Borio se protiv Francuza, a i uz njih.
Preminuo je 1922. godine od posledica zapaljenja pluća, a živeo je do tada veoma skromno. Komisija za rekviriranje stanova je "upala" u njegov stan i zaključila da je gospođi Jurišić "dovoljna jedna soba i kujna", a ostale tri sobe su oduzete.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
Kad se kuća čisti metlom u krug: Zaboravljeni rituali iz srpskih sela koje niko više ne radi
Nekada je metla bila više od alata – njome se nije samo uklanjao prah, već i zlo, bolest i nevolja, ako se koristila u pravo vreme i na pravi način
Komentari(0)