NEPISMENI SRBIN POSTAO JEDAN OD NAJBOGATIJIH AMERIKANACA: Ovo je priča Obrada Milićevića koja će vas ODUŠEVITI!
Slatko ćete se nasmejati!
Čuveni srpski književnik koji nas je napustio pre sedam godina Momo Kapor uvek je isticao da je poreklom iz Hercegovine, iz bilećkog sela Mirilovići gde i sada žive mnogobrojne porodice Kapora, iako je većinu života proveo u Beogradu.
Promo
Često je na veoma duhovit način prenosio priče iz tog kraja, o tamošnjim ljudima i njihovom specifičnom mentalitetu i načinu života. Prenosimo vam priču o nepismenom policajcu iz Bileće koji se obogatio u Americi. Njen kraj će vas potpuno oduševiti.
– Obrad Milićević, rodom iz sela Zvjerine u Hercegovini, gde ne uspeva ništa drugo sem Hercegovaca, odluči da se 1922. prijavi za žandara u Bileći.
Možda vas zanima:
LJUBAVNA PRIČA MOME KAPORA: Gledao ju je kao BOGINJU
Momo Kapor jedan od naših najčitanijih i najomiljenijih pisaca, je neko ko je obeležio jedno vreme u Beogradu, našoj prestonici koju je tako dobro opisivao. Kako je pisao, tako je i voleo!
„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole…“ – Tajna ljubavi u rečima Mome Kapora
Momo Kapor bio je jedan od onih stvaralaca koji su umeli da običan život pretvore u umetnost. Pisac, slikar, novinar i boem, ostavio je iza sebe desetine knjiga, stotine crteža i bezbroj rečenica koje su obeležile epohu. Njegove priče su tople, ironične i duhovite, a u njima se prepoznaje duh Beograda, ali i nostalgija za vremenom koje je nestalo.
Možda vas zanima:
LJUBAVNA PRIČA MOME KAPORA: Gledao ju je kao BOGINJU
Momo Kapor jedan od naših najčitanijih i najomiljenijih pisaca, je neko ko je obeležio jedno vreme u Beogradu, našoj prestonici koju je tako dobro opisivao. Kako je pisao, tako je i voleo!
„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole…“ – Tajna ljubavi u rečima Mome Kapora
Momo Kapor bio je jedan od onih stvaralaca koji su umeli da običan život pretvore u umetnost. Pisac, slikar, novinar i boem, ostavio je iza sebe desetine knjiga, stotine crteža i bezbroj rečenica koje su obeležile epohu. Njegove priče su tople, ironične i duhovite, a u njima se prepoznaje duh Beograda, ali i nostalgija za vremenom koje je nestalo.
Možda vas zanima:
LJUBAVNA PRIČA MOME KAPORA: Gledao ju je kao BOGINJU
Momo Kapor jedan od naših najčitanijih i najomiljenijih pisaca, je neko ko je obeležio jedno vreme u Beogradu, našoj prestonici koju je tako dobro opisivao. Kako je pisao, tako je i voleo!
„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole…“ – Tajna ljubavi u rečima Mome Kapora
Momo Kapor bio je jedan od onih stvaralaca koji su umeli da običan život pretvore u umetnost. Pisac, slikar, novinar i boem, ostavio je iza sebe desetine knjiga, stotine crteža i bezbroj rečenica koje su obeležile epohu. Njegove priče su tople, ironične i duhovite, a u njima se prepoznaje duh Beograda, ali i nostalgija za vremenom koje je nestalo.
Prođe sve ispite. Bio je zdrav ko dren, pametan, pošten i hrabar, pogađao je u metu, trčao brže od ostalih, rukovao sabljom i bajonetom, bacao najdalje kamen s ramena, nije pušio ni pio, a bio je, kao što se zna, iz dobre familije…
Na kraju, pošto ga primiše u žandare, trebalo je da potpiše rešenje, ali on odbi da to učini.
– Zašto nećeš da potpišeš? – upitaše ga.
– Ne umijem – odgovori. – Nijesam pismen.
– Kako, jadan, nijesi… pismen? Pa, kako ćeš pisati prijave i zapisnike kad se što desi?
I tako ga i pored svega ne primiše u žandare, te se on odseli u Ameriku, kuda otputova italijanskim brodom „San Đovani di Mesina“ iz luke Kotor, gde je neki Dubrovčanin, po imenu Baltazar Gradi, sakupljao Hercegovce za rad u rudnicima Bjut Montane. Kao što kaže stara poslovica: „Hercegovina sav svijet naseli, a sebe opet ne raseli.“
Posle mnogih potucanja, Obrad, kojem su u Njujorku upisali novo ime O’Brajen, tražeći mesto slično rodnoj Zvjerini, naseli se na severozapadu države Arizone, prema granici Kalifornije, ispod planine Krosman. Živeo je siromašno baveći se onim čim se bavio i na Zvjerini – uzgajao ovce čije je meso prodavao u obližnjem gradu Havasa Sitiju.
Shutterstock
Država Arizona mu je dala sto jutara potpuno neplodne zemlje za simboličnu cenu od pet dolara. Jednoga dana dok je kopao veliku rupu da napravi čatrnju, istu onakvu kao što je imao u Hercegovini, jer u tom kraju nije bilo druge vode sem kišnice, iznenada poteče nafta. Postao je tako bogat preko noći.
Sagradio je prostranu kuću u kolonijalnom stilu, a za svoju dušu podigao jednu sasvim malu, kamenu, kao što je bila ona u kojoj se rodio, sa ognjištem, gredama i ovnujskim kožama na kojima je spavao sanjajući Zvjerinu. I tako, dođe i dan da se njegova kompanija spoji sa Standard ojl kompanijom, koja je iz Feniksa poslala čuvenog advokata da se potpišu ugovori. Ali on odbi da stavi svoj potpis!
– Zbog čega nećete da potpišete ugovor? – upita ga zapanjeni advokat.
– Nijesam pismen – odgovori on.
– Gospodine O’Brajen – reče advokat – vi ste jedan od najbogatijih ljudi u Arizoni. Šta biste tek postali da ste znali da pišete?
– Postao bih žandar u Bileći – odgovori Obrad.
Izvor: opanak
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)