NEPISMENI SRBIN POSTAO JEDAN OD NAJBOGATIJIH AMERIKANACA: Ovo je priča Obrada Milićevića koja će vas ODUŠEVITI
Na kraju, pošto ga primiše u žandare, trebalo je da potpiše rešenje, ali on odbi da to učini.
Čuveni srpski književnik koji nas je napustio pre sedam godina Momo Kapor uvek je isticao da je poreklom iz Hercegovine, iz bilećkog sela Mirilovići gde i sada žive mnogobrojne porodice Kapora, iako je većinu života proveo u Beogradu.
– Obrad Milićević, rodom iz sela Zvjerine u Hercegovini, gde ne uspeva ništa drugo sem Hercegovaca, odluči da se 1922. prijavi za žandara u Bileći.
Možda vas zanima:
O NJIMA SE I ĆUTALO I ŠUŠKALO: Ovako je počela ljubavna veza Jelisavete Karađorđević i Mome Kapora!
U knjizi "Kaporova školica" Aleksandar Đuričić je napisao kako je došlo do ljubavi Mome Kapora i Jelisavete Karađorđević
U jednu beogradsku ulicu staje sva srpska istorija: Dirljiva priča Mome Kapora o tome ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni
Kad bih imao samo pola sata da nekom strancu koji ne zna ništa o nama, pokažem ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni iznutra, proveo bih ga Ulicom kralja Petra.
Možda vas zanima:
O NJIMA SE I ĆUTALO I ŠUŠKALO: Ovako je počela ljubavna veza Jelisavete Karađorđević i Mome Kapora!
U knjizi "Kaporova školica" Aleksandar Đuričić je napisao kako je došlo do ljubavi Mome Kapora i Jelisavete Karađorđević
U jednu beogradsku ulicu staje sva srpska istorija: Dirljiva priča Mome Kapora o tome ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni
Kad bih imao samo pola sata da nekom strancu koji ne zna ništa o nama, pokažem ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni iznutra, proveo bih ga Ulicom kralja Petra.
Možda vas zanima:
O NJIMA SE I ĆUTALO I ŠUŠKALO: Ovako je počela ljubavna veza Jelisavete Karađorđević i Mome Kapora!
U knjizi "Kaporova školica" Aleksandar Đuričić je napisao kako je došlo do ljubavi Mome Kapora i Jelisavete Karađorđević
U jednu beogradsku ulicu staje sva srpska istorija: Dirljiva priča Mome Kapora o tome ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni
Kad bih imao samo pola sata da nekom strancu koji ne zna ništa o nama, pokažem ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni iznutra, proveo bih ga Ulicom kralja Petra.
Prođe sve ispite. Bio je zdrav ko dren, pametan, pošten i hrabar, pogađao je u metu, trčao brže od ostalih, rukovao sabljom i bajonetom, bacao najdalje kamen s ramena, nije pušio ni pio, a bio je, kao što se zna, iz dobre familije…
Na kraju, pošto ga primiše u žandare, trebalo je da potpiše rešenje, ali on odbi da to učini.
– Ne umijem – odgovori. – Nijesam pismen.
– Kako, jadan, nijesi… pismen? Pa, kako ćeš pisati prijave i zapisnike kad se što desi?
I tako ga i pored svega ne primiše u žandare, te se on odseli u Ameriku, kuda otputova italijanskim brodom „San Đovani di Mesina“ iz luke Kotor, gde je neki Dubrovčanin, po imenu Baltazar Gradi, sakupljao Hercegovce za rad u rudnicima Bjut Montane. Kao što kaže stara poslovica: „Hercegovina sav svijet naseli, a sebe opet ne raseli.“
Posle mnogih potucanja, Obrad, kojem su u Njujorku upisali novo ime O’Brajen, tražeći mesto slično rodnoj Zvjerini, naseli se na severozapadu države Arizone, prema granici Kalifornije, ispod planine Krosman. Živeo je siromašno baveći se onim čim se bavio i na Zvjerini – uzgajao ovce čije je meso prodavao u obližnjem gradu Havasa Sitiju.
Država Arizona mu je dala sto jutara potpuno neplodne zemlje za simboličnu cenu od pet dolara. Jednoga dana dok je kopao veliku rupu da napravi čatrnju, istu onakvu kao što je imao u Hercegovini, jer u tom kraju nije bilo druge vode sem kišnice, iznenada poteče nafta. Postao je tako bogat preko noći.
Sagradio je prostranu kuću u kolonijalnom stilu, a za svoju dušu podigao jednu sasvim malu, kamenu, kao što je bila ona u kojoj se rodio, sa ognjištem, gredama i ovnujskim kožama na kojima je spavao sanjajući Zvjerinu. I tako, dođe i dan da se njegova kompanija spoji sa Standard ojl kompanijom, koja je iz Feniksa poslala čuvenog advokata da se potpišu ugovori. Ali on odbi da stavi svoj potpis!
– Zbog čega nećete da potpišete ugovor? – upita ga zapanjeni advokat.
– Nijesam pismen – odgovori on.
– Gospodine O’Brajen – reče advokat – vi ste jedan od najbogatijih ljudi u Arizoni. Šta biste tek postali da ste znali da pišete?
– Postao bih žandar u Bileći – odgovori Obrad.
Izvor: Opanak
SRPKINJA UČESNIK ATENTATA NA PAVELIĆA Mileva mu nije oprostila UBISTVO OCA I ŠESTORO članova PORODICE!
Mileva Gaćeša Pićan, poslednja živa osoba koja je učestvovala u organizaciji atentata na Antu Pavelića 1957. u Argentini, preminula je u 97. godini u Buenos Ajresu.
Biljka svetog imena mora se naći u vašem domu: Svojim mirisom rasteruje komarce i moljce, a lako se uzgaja
Pored toga što svojim mirisom rasteruje komarce, ova biljka je veoma jednostavna za gajenje.
BELI LUK Na njega po verovanju NE SME NEČISTA SILA, a nauka kaže da ga često JEDEMO, evo i zašto
Beli luk (Allium sativum) je jedna od najstarijih kultivisanih biljaka na svetu, poznata ne samo kao začin koji obogaćuje ukus hrane, već i kao lekovita biljka sa brojnim zdravstvenim benefitima.
PROČITAJTE Da li je na planeti više ljudi ili pohlepe
Da li ima dovoljno mesta za sve ljude na planeti i da li ima više pohlepe ili ljudi, pročitajte podatke, pa zaključite.
SPOZNAJA JE VAŽNA Zrelost je sposobnost biti sam – Kako da se pripremite na vreme?
U stvari svi smo oduvek sami, ali ta spoznaja obično kasni, kasno je shvatimo. Roditelji umiru, partneri ponekad odlaze, deca rastu. Okolnosti se menjaju i mi sa njima .
Komentari(0)