OVO JE NAJČEŠĆA I NAJIRITANTNIJA GREŠKA U GOVORU Pola ljudi o ovome nema pojma, iako su nas učili u osnovnoj školi
Da li i Vi grešite sa ovim glagolom?

Sigurno mrzite kada Vas ispravljaju, a najčešće se dešava kad izgovaramo glagol TREBATI.
Srpski jezik je izuzetno bogat, ali je naše znanje o njemu siromašno. Ovo je najčešća i najiritantnija greška u govoru koja se toliko odomaćila da retko ko zna da pravi veliki jezički prestup.
Ništa ti ne trebaŠ da radiš, niti je ona trebala da uradi, mada je verovatno trebalo da naučite kako se koristi glagol „trebati“. Jasno je zbog čega ovaj glagol toliko zbunjuje ljude. Ima mnogo namena. A jezičke nedoumice su u srpskom jako česte.
Možda vas zanima:

DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "obožavalac" ili "obožavaoc"?
Mnogi imaju nedoumicu...

DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "Ići ću" ili "ićiću"?
Rešite nedoumicu.
Možda vas zanima:

DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "obožavalac" ili "obožavaoc"?
Mnogi imaju nedoumicu...

DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "Ići ću" ili "ićiću"?
Rešite nedoumicu.
Možda vas zanima:

DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "obožavalac" ili "obožavaoc"?
Mnogi imaju nedoumicu...

DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "Ići ću" ili "ićiću"?
Rešite nedoumicu.
Trebaš mi, a znam da i ja tebi trebam je pravilna upotreba glagola. Nažalost, ljudi ga sve češće upotrebljavaju ovako:
„Znam da smo trebali da odemo u prodavnicu, ali trebamo da odemo i u bioskop“.
Pravilno je:
„Znam da je trebalo da odemo u prodavnicu, ali treba da odemo i u bioskop“
Dakle, hajde da ovo zapamtimo:
Kada je glagol trebati nepotpunog značenja upotrebljava se bezlično (samo u obliku trećeg lica jednine bez obzira u kome licu i broju je glagol koji ga dopunjava). On tada znači potrebno je, nužno je, valja. Složeni predikat ima oblik treba+da+prezent.
U prezentu: treba da radim, treba da radiš, treba da radi, treba da radimo, treba da radite, treba da rade.
U perfektu: trebalo je da radim, trebalo je da radiš, trebalo je da rade, trebalo je da radimo, trebalo je da radite, trebalo je da rade.
Moguć je i oblik treba+infinitiv ako iskaz ima opšti karakter: treba raditi, treba učiti, treba se truditi.
Kad glagol trebati znači biti potreban ima oblike za sva tri lica i jednine i množine: trebam ti, trebaš mi, treba mi, trebamo ti, trebate mi, trebaju mi u prezentu, trebao sam ti, trebao si mi, trebao mi je, trebali smo ti, trebali ste nam, trebali su nam.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Zašto pravoslavci stoje u crkvi, dok ljudi drugih vera kleče
Najraniji hrišćani, oni koji su živeli u apostolskim vremenima, dakle, tokom prvog stoleća nove ere, molili su se stojeći

Oplenac – gde se pod svodovima kraljevske crkve čuva istorija Srbije
Oplenac nije samo crkva – to je kraljevski kompleks, umetničko remek-delo i mesto gde su sahranjeni Karađorđevići, dinastija koja je oblikovala srpsku istoriju.

"Na Drini ćuprija" – most koji priča vekovne priče o ljudima i sudbinama
Remek-delo Ive Andrića, roman koji nas vodi kroz istoriju, sudbine i previranja Balkana, ispričane kroz kamen mosta na Drini.

KROZ OVU MRAČNU CRNU ŠUMU BEŽAO JE CRNI ĐORĐE: Ovako je čuveni Danac pisao o Srbiji NEPOZNATA PRIČA O KRALJU BAJKI ANDERSENU
2. oktobra 1805. godine rođen je čuveni danski književnik poznat u svetu najviše po bajkama, Hans Kristijan Andersen.

Šta je patrijarh Pavle smatrao "najvećim srpskim grehom"? Kad se to javi, bez traga nestaju i ljubav i vera
Patrijarh srpski Pavle jedan od najpoštovanijih verskih poglavara u istoriji Balkana, a iza njega je ostalo mnogo mudrih misli, među kojima je i ona o tome šta smatra najvećim grehom.
Komentari(0)