OVO JE NAJČEŠĆA I NAJIRITANTNIJA GREŠKA U GOVORU Pola ljudi o ovome nema pojma, iako su nas učili u osnovnoj školi
Da li i Vi grešite sa ovim glagolom?
Sigurno mrzite kada Vas ispravljaju, a najčešće se dešava kad izgovaramo glagol TREBATI.
Srpski jezik je izuzetno bogat, ali je naše znanje o njemu siromašno. Ovo je najčešća i najiritantnija greška u govoru koja se toliko odomaćila da retko ko zna da pravi veliki jezički prestup.
Ništa ti ne trebaŠ da radiš, niti je ona trebala da uradi, mada je verovatno trebalo da naučite kako se koristi glagol „trebati“. Jasno je zbog čega ovaj glagol toliko zbunjuje ljude. Ima mnogo namena. A jezičke nedoumice su u srpskom jako česte.
Možda vas zanima:
DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "obožavalac" ili "obožavaoc"?
Mnogi imaju nedoumicu...
DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "Ići ću" ili "ićiću"?
Rešite nedoumicu.
Možda vas zanima:
DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "obožavalac" ili "obožavaoc"?
Mnogi imaju nedoumicu...
DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "Ići ću" ili "ićiću"?
Rešite nedoumicu.
Možda vas zanima:
DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "obožavalac" ili "obožavaoc"?
Mnogi imaju nedoumicu...
DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se pravilno piše: "Ići ću" ili "ićiću"?
Rešite nedoumicu.
Trebaš mi, a znam da i ja tebi trebam je pravilna upotreba glagola. Nažalost, ljudi ga sve češće upotrebljavaju ovako:
„Znam da smo trebali da odemo u prodavnicu, ali trebamo da odemo i u bioskop“.
Pravilno je:
„Znam da je trebalo da odemo u prodavnicu, ali treba da odemo i u bioskop“
Dakle, hajde da ovo zapamtimo:
Kada je glagol trebati nepotpunog značenja upotrebljava se bezlično (samo u obliku trećeg lica jednine bez obzira u kome licu i broju je glagol koji ga dopunjava). On tada znači potrebno je, nužno je, valja. Složeni predikat ima oblik treba+da+prezent.
U prezentu: treba da radim, treba da radiš, treba da radi, treba da radimo, treba da radite, treba da rade.
U perfektu: trebalo je da radim, trebalo je da radiš, trebalo je da rade, trebalo je da radimo, trebalo je da radite, trebalo je da rade.
Moguć je i oblik treba+infinitiv ako iskaz ima opšti karakter: treba raditi, treba učiti, treba se truditi.
Kad glagol trebati znači biti potreban ima oblike za sva tri lica i jednine i množine: trebam ti, trebaš mi, treba mi, trebamo ti, trebate mi, trebaju mi u prezentu, trebao sam ti, trebao si mi, trebao mi je, trebali smo ti, trebali ste nam, trebali su nam.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)