ŠTA ZASADITI U SVOM DVORIŠTU? Staro verovanje kaže da nekom drveću nije mesto blizu kuće
Mnoge egzotične vrste biljaka danas su preplavile naša dvorišta, ali ljudi se sve više vraćaju tradiciji i traže stare sorte voćaka i cveća.
Želja da sve lepše uredimo baštu i provodimo više vremena u njoj inspiriše nas da se podsetimo i starih običaja i verovanja.
Zato danas skoro da nema kuće bez čuvarkuće, a svi vole da negde u blizini imaju i peruniku, za koju se veruje da štiti od groma.
Staro verovanje kaže da se blizu kuće ne sade bagrem i orah – njima je mesto malo podalje od doma.
Možda vas zanima:
Vilino kolo i verovanja o vilama u srpskoj tradiciji
Od davnina, narodna mašta nastanjivala je planinske vrhove, izvore i šume vilama – prelepim i moćnim bićima koje su istovremeno darivale i kažnjavale, štitile i iskušavale.
Da li verujete u urok? Kako su naši preci štitili decu od zlih pogleda
U svetu u kome su prirodne sile bile neobjašnjive, a život krhak, ljudi su tražili načine da zaštite ono najdragocenije — svoju decu. Bajanje, urok i amajlije nisu samo praznoverja, već tragovi drevnih verovanja koja su preživela do danas.
Možda vas zanima:
Vilino kolo i verovanja o vilama u srpskoj tradiciji
Od davnina, narodna mašta nastanjivala je planinske vrhove, izvore i šume vilama – prelepim i moćnim bićima koje su istovremeno darivale i kažnjavale, štitile i iskušavale.
Da li verujete u urok? Kako su naši preci štitili decu od zlih pogleda
U svetu u kome su prirodne sile bile neobjašnjive, a život krhak, ljudi su tražili načine da zaštite ono najdragocenije — svoju decu. Bajanje, urok i amajlije nisu samo praznoverja, već tragovi drevnih verovanja koja su preživela do danas.
Možda vas zanima:
Vilino kolo i verovanja o vilama u srpskoj tradiciji
Od davnina, narodna mašta nastanjivala je planinske vrhove, izvore i šume vilama – prelepim i moćnim bićima koje su istovremeno darivale i kažnjavale, štitile i iskušavale.
Da li verujete u urok? Kako su naši preci štitili decu od zlih pogleda
U svetu u kome su prirodne sile bile neobjašnjive, a život krhak, ljudi su tražili načine da zaštite ono najdragocenije — svoju decu. Bajanje, urok i amajlije nisu samo praznoverja, već tragovi drevnih verovanja koja su preživela do danas.
U svakom slučaju, ako planirate preuređenje bašte, prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvetnice.
Hrast lužnjak
Najlepši je ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lepo razgranata i pravi “debeo” hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovečnosti.
Printscreen/Youtube
Lipa
Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvetovi lekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sedenje.
Vrba
Vrba je u vreme kada su kažnjavana deca nazivana “mirko”, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cveti, udaraju deca rečima “rasti kao vrba”. Kora vrbe je lekovita za prehladu.
Glog
Lekovit je za srčana oboljenja, a ujedno i “najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona”, kažu stara verovanja. U modernoj bašti, svi vole ovaj žilav, listopadni žbun koji može da bude beo, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
Pexels
Dren
Prvi cveta u proleće, a zrele plodove daje u jesen, simbol je zdravlja, a daje se deci da pojedu drenov cvet da bi bila otporna na bolesti.
Jabuka
Omiljeno je voće, a njeni plodovi – kaže predanje – ne jedu se pre Petrovdana. Nema svadbe bez jabuke! Srbi su oduvek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smeo da ih seče. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazreva u julu.
Šljiva
Srbi su gajili šljivu još u staroj postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Da li znate šta treba da uradite sa svećama nakon venčanja? Mnogi ih bacaju a ne znaju da čine grešku, evo kad mogu pomoći mladencima
Kako ističe ruski jeromonah Serafim (Kalugin), ove sveće su porodična svetinja i imaju poseban značaj
ZLA KOB PORODICE: Zašto su Karađorđevići promenili slavu?
Dinastija Karađorđević 13. decembra obeležava svoju krsnu slavu, Sv. Apostola Andriju Prvozvanog. Međutim, to nije bila i slava Karađorđa i njegovih sinova koji su slavili Sv. Klimenta (8.12.). U nastavku teksta pročitajte manje poznate istorijske činjenice i okolnosti pod kojima je Petar Karađorđević 1890. godine, promenio slavu i zaštitnika porodičnog doma odabrao svetog apostola.
Zašto je patrijarh Pavle uvek kupio mrvice hleba sa stola
Bio je svetac koji je hodao među nama
Koja imena su Srbi davali deci u vreme turske vladavine?
Mnoga stara, arhaična imena se danas vraćaju u modu. Ipak, kada zađemo dalje u prošlost i našu istoriju, možemo da pronađemo mnoga koja deluju vrlo neobično i nesvakidašnje za srpsko područje, a opet inspirativno za buduće roditelje koji žele da budu originalni kada su imena za decu u pitanju.
OVO SRPSKO IME SU NAJVIŠE DAVALI RODITELJI DEČACIMA NA SEVERU KOSOVA! Pogledajte samo SIMBOLIKU
Kako navodi, rođeno je 59 dečaka i 49 devojčica
Komentari(0)