ŠTA ZASADITI U SVOM DVORIŠTU? Staro verovanje kaže da nekom drveću nije mesto blizu kuće
Mnoge egzotične vrste biljaka danas su preplavile naša dvorišta, ali ljudi se sve više vraćaju tradiciji i traže stare sorte voćaka i cveća.

Želja da sve lepše uredimo baštu i provodimo više vremena u njoj inspiriše nas da se podsetimo i starih običaja i verovanja.
Zato danas skoro da nema kuće bez čuvarkuće, a svi vole da negde u blizini imaju i peruniku, za koju se veruje da štiti od groma.
Staro verovanje kaže da se blizu kuće ne sade bagrem i orah – njima je mesto malo podalje od doma.
Možda vas zanima:

Da li verujete u urok? Kako su naši preci štitili decu od zlih pogleda
U svetu u kome su prirodne sile bile neobjašnjive, a život krhak, ljudi su tražili načine da zaštite ono najdragocenije — svoju decu. Bajanje, urok i amajlije nisu samo praznoverja, već tragovi drevnih verovanja koja su preživela do danas.

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.
Možda vas zanima:

Da li verujete u urok? Kako su naši preci štitili decu od zlih pogleda
U svetu u kome su prirodne sile bile neobjašnjive, a život krhak, ljudi su tražili načine da zaštite ono najdragocenije — svoju decu. Bajanje, urok i amajlije nisu samo praznoverja, već tragovi drevnih verovanja koja su preživela do danas.

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.
Možda vas zanima:

Da li verujete u urok? Kako su naši preci štitili decu od zlih pogleda
U svetu u kome su prirodne sile bile neobjašnjive, a život krhak, ljudi su tražili načine da zaštite ono najdragocenije — svoju decu. Bajanje, urok i amajlije nisu samo praznoverja, već tragovi drevnih verovanja koja su preživela do danas.

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.
U svakom slučaju, ako planirate preuređenje bašte, prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvetnice.
Hrast lužnjak
Najlepši je ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lepo razgranata i pravi “debeo” hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovečnosti.
Printscreen/Youtube
Lipa
Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvetovi lekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sedenje.
Vrba
Vrba je u vreme kada su kažnjavana deca nazivana “mirko”, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cveti, udaraju deca rečima “rasti kao vrba”. Kora vrbe je lekovita za prehladu.
Glog
Lekovit je za srčana oboljenja, a ujedno i “najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona”, kažu stara verovanja. U modernoj bašti, svi vole ovaj žilav, listopadni žbun koji može da bude beo, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
Pexels
Dren
Prvi cveta u proleće, a zrele plodove daje u jesen, simbol je zdravlja, a daje se deci da pojedu drenov cvet da bi bila otporna na bolesti.
Jabuka
Omiljeno je voće, a njeni plodovi – kaže predanje – ne jedu se pre Petrovdana. Nema svadbe bez jabuke! Srbi su oduvek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smeo da ih seče. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazreva u julu.
Šljiva
Srbi su gajili šljivu još u staroj postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

KAKO JE NASTAO ZLATNI KRUG: Priča o najvećem blagu u Srbiji i zašto su se Keltima tresle ruke od straha
Srbija je vekovima bila raskrsnica Rimskog i Keltskog carstva, ali i bogato nalazište zlata. Otkrivamo jednu od najvećih arheoloških misterija: priču o zlatnom keltskom blagu iz Donje Brnjice i zašto su drevni ratnici verovali da je zlato ukleto.

JEDINI SRPSKI OBIČAJ KOJI PLAŠI DECU: Zašto su Koledari maskirani i kako su "čupave zveri" terale zle duhove iz Pomoravlja
U periodu oko Božića, srpska sela su nekada obilazile neobične, maskirane povorke sa zvonima i štapovima. To nisu bile maškare za zabavu; to su bili Koledari – drevni ritual koji ima duboke paganske korene. Otkrivamo ko su bile "čupave zveri" i zašto je ovaj običaj bio ključan za plodnost i sreću u novoj godini.

SKRIVENA PRIČA O ZAKLETVAMA: Kako je Dušanov Zakonik spasio dinastiju i zašto se Knez Pavle najviše plašio "Stare knjige"
Dušanov Zakonik, donesen u 14. veku, nije bio samo skup zakona; on je bio simbol pravde i moralne odgovornosti. Otkrivamo kako je duh ovog srednjovekovnog dokumenta opominjao srpske vladare u 20. veku, i zašto su se Karađorđevići na njega pozivali da bi dokazali svoj legitimitet pred narodom.

PREOTEO ŽENU NAJBOLJEM DRUGU, A U 6. DECENIJI JOVAN DUČIĆ NAPRAVIO JE DETE LEPOTICI OD 19: Pa zgrozio svet ovim potezom
Ljubavni život Jovana Dučića ostavlja bez daha! Pisao je najlepše ljubavne hitove, a u privatni život mu obeležile burne afere.

Poslednji potomak Vuka Karadžića plod je vanbračne afere: Za dlaku izbegao smrt, pa se okrenuo Bogu - slavu stekao posthumno
Od trinestoro potomaka Vuka Karadžića nadživeli su ga samo dvoje, a ovo je interesantna priča o njegovom poslednjem potomku
Komentari(0)