Vilino kolo i verovanja o vilama u srpskoj tradiciji

Kiza R

12:00

Zanimljivosti 0

Od davnina, narodna mašta nastanjivala je planinske vrhove, izvore i šume vilama – prelepim i moćnim bićima koje su istovremeno darivale i kažnjavale, štitile i iskušavale.

slovenski običaji
Shutterstock

Vile u starim verovanjima

Verovanja o vilama duboko su ukorenjena u srpskoj tradiciji. Narod ih je zamišljao kao čudesna bića koja žive u planinama, pored izvora i reka, a njihova prisutnost povezivala se s prirodnim pojavama, zdravljem, ali i ratničkom snagom junaka.

Ko su vile u narodnom predanju

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

U srpskoj mitologiji vile su najčešće prikazivane kao mlade žene izuzetne lepote, obučene u bele haljine, sa dugom kosom koju češljaju zlatnim češljevima. Verovalo se da imaju krila i da mogu leteti, a njihova moć bila je neraskidivo vezana za prirodu – mogle su da podignu vetar, izazovu oluju ili donesu kišu.

Gde su vile obitavale

Narod je verovao da vile žive na visokim planinama, u pećinama, pored planinskih izvora i reka. Zato se i danas u predanju čuvaju nazivi poput „Vilina voda“, „Vilina pećina“ ili „Vilino kolo“. Smatralo se da su izvori na kojima se pojavljuju vile lekoviti, pa su ljudi tamo donosili bolesnike.

vila Shutterstock
 

Dobre i zle vile

Vile nisu bile uvek blage – mogle su nagraditi hrabre i poštene, ali i kazniti radoznale ili one koji su ih uvredili. Ako bi neko video vilu dok igra kolo na proplanku, morao je ćutati i ne ometati ih, jer se verovalo da će ga u suprotnom osakatiti ili oslepiti.

Vile i junaci

Posebno je zanimljiva uloga vila u epskim pesmama. One su često bile zaštitnice junaka – vila Ravijojla, na primer, pomaže Milošu Obiliću i prenosi mu snagu. Vile su darivale junake čudesnim oružjem ili im prenosile znanja o bilju i lekovima. Time su postale most između sveta ljudi i sveta nadprirodnog.

Vilino kolo – opasnost i čarolija

Jedno od najrasprostranjenijih verovanja u narodu vezano je za takozvano Vilino kolo – kružne tragove u travi za koje se smatralo da nastaju kada vile noću zaigraju svoje kolo. Narod je verovao da je opasno stati u taj krug, jer onaj ko to učini može izgubiti razum ili zdravlje, pa čak i biti odveden u vilinski svet. Iako se danas zna da te krugove u travi izazivaju gljivice, u narodnoj svesti ostali su kao dokaz prisustva vila i njihove moći.

Tragovi verovanja danas

Iako vile danas pripadaju svetu bajki i narodnih priča, njihovi tragovi i dalje žive u imenima predela, u pričama koje se prenose sa kolena na koleno, ali i u umetnosti i književnosti. One su simbol veze čoveka i prirode, ali i sećanja da prirodu treba poštovati, jer u njoj obitavaju sile koje nadilaze ljudsku moć.

Komentari(0)

Loading