ZAUSTAVILA GA BANDA OVK I TRAŽILA DA SE KLEČEĆI POMOLI ZA POGINULE ALBANCE Patrijarh pokazao šta je božji čovek
Patrijarh Pavle živeo je skromnim životom i nije želeo da se mnogo priča o njegovim podvizima.
Mnoge činjenice o dobroti bivšeg patrijarha Srpske prvoslavne crkve opšte su poznate, ali mnoge druge stvari su ostale skrivene samo zato što je on tako želeo.
Tanjug
Kada je još kao vladika bio na Kosovu i Metohiji, Pavle je imao susret sa tzv. Oslobodilačkom vojskom Kosova (OVK).
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:
Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Naoružana banda zaustavila je Pavla i tražila mu da se klečeći pomoli za poginule Albance. Tadašnji vladika im je na to odgovorio da se on “za sve žrtve uvek moli klečeći u crkvi”, te da se podrazumeva da će i za Albance isto uraditi. Iz ovog incidenta izašao je nepovređen.
Dobio tuberkulozu spasavajući davljenika
Dok je radio u Banji Koviljači kao vaspitač, spasao je jednog dečaka od davljenja iz ledene vode. Pavle je posle toga dobio tuberkulozu i lekari su mu davali najviše tri meseca života. On je međutim uspeo da se potpuno oporavi.
Printscreen/Instagram
Jeo mrvice hleba
Jednom prilikom je na svečanoj večeri sa najvišim državnim vrhom, po završetku jela, uzeo i pokupio mrvice hleba sa salvete i pojeo. Na pitanje zašto to radi, odgovorio je: “Ne znate vi šta je prava glad. Mi bacamo hleb pored stola i u kontejnere, a on i u mrvicama nekima predstavlja nadu za život. Setite se svaki put kada ostavite hleb koliko ima gladne dece u Africi i širom sveta”.
U školskoj klupi drugovao s Mešom Selimovićem
Malo je poznato da je Pavle delio klupu u gimnaziji u Tuzli sa čuvenim piscem Mešom Selimovićem.
Stalno se šalio na svoj račun
Patrijarh Pavle ostao je upamćen i kao šaljivdžija na svoj račun. Postoji priča da ga je tokom leta avionom iznad mora jedan arhiđakon pitao da li se plaši smrti, a Pavle mu je odgovorio: “Kada bi se sada avion srušio primio bih to kao akt pravednosti. Toliko sam riba iz mora pojeo tokom postova da bi bilo čudno da one ne iskoriste priliku da sada pojedu mene”.
Ostavio crkvi milione
Najbližim srodnicima, potomcima svog brata, ostavio je samo budilnik i običan sat. Svoje ordenje i prava na knjige, koja se sada mere milionima, ostavio je Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Foto: Rina
Voleo je da peva
Pavle je koristio svaku priliku da izađe pred hor i pokaže svoje pevačke sposobnosti. Voleo je da sa horom peva liturgijske pesme iako mu to slabašno telo nije uvek dozvoljavalo.
Na posao uvek išao gradskim prevozom
Patrijarh Pavle je uvek na posao išao gradskim prevozom. Nikada nije želeo da ima službeni auto, koji mu je kao vladiki, a potom kao patrijarhu pripadao. Tvrdio je da svaki sveštenik mora da se ponaša kao običan čovek i kritikovao vladike što voze skupe automobile.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu, a tu je i TikTok.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
KALENDAR KRSNIH SLAVA: Spremite se – ovo je kompletan spisak slava koje nas očekuju u narednom periodu
Počinje vreme slava, gozbi, veselja, ali i okretanja ka pravoslavnim vrednostima
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
Komentari(0)