NARODNE IZREKE KOJE JE SAKUPIO VUK KARADŽIĆ Zanimljive priče koje stoje iza nekih od najpoznatijih narodnih umotvorina
Svoja životna iskustva i nedaća koja su ih zadesila Srbi su obeležili izrekema inspirisanim tim događajima.
Poreklo i priču koja se krije iza pojedinih umotvorina zabeležio je Vuk Stefanović Karadžić.
Nosi kao čuma decu –“čuma” je narodni naziv za kugu. Reč je o strašnoj zaraznoj bolesti koja je u prošlosti odnela stotine hiljada ljudi širom Evrope, a i u Srbiji. Najviše su stradali najosetljiviji – deca.
Niko nije prorok u svom selu – po predanju ovu rečenicu je izgovorio Isus Hristos meštanima svog sela koji ga nisu prihvatili kao Božjeg glasnika. Postoji i naša verzija koja glasi: ne može pop u svom selu.
Možda vas zanima:
ČOVEK KOJI JE PROMENIO SRPSKU ISTORIJU Neke od ovih zanimljvih činjenica sigurno niste znali o Vuku Karadžiću
Ovo su malo poznate činjenice o njegovom životu i radu.
ZBOG JEDNE STVARI NIJE MOGLA DA ZAMISLI BEOGRAD Postoji ozbiljan razlog zašto žena Vuka Karadžića nije želela da dođe u Srbiju
Njih dvoje dobili su trinaestoro dece, dok je većina umrla kao odojčad ili još nedorasla za školu.
Možda vas zanima:
ČOVEK KOJI JE PROMENIO SRPSKU ISTORIJU Neke od ovih zanimljvih činjenica sigurno niste znali o Vuku Karadžiću
Ovo su malo poznate činjenice o njegovom životu i radu.
ZBOG JEDNE STVARI NIJE MOGLA DA ZAMISLI BEOGRAD Postoji ozbiljan razlog zašto žena Vuka Karadžića nije želela da dođe u Srbiju
Njih dvoje dobili su trinaestoro dece, dok je većina umrla kao odojčad ili još nedorasla za školu.
Možda vas zanima:
ČOVEK KOJI JE PROMENIO SRPSKU ISTORIJU Neke od ovih zanimljvih činjenica sigurno niste znali o Vuku Karadžiću
Ovo su malo poznate činjenice o njegovom životu i radu.
ZBOG JEDNE STVARI NIJE MOGLA DA ZAMISLI BEOGRAD Postoji ozbiljan razlog zašto žena Vuka Karadžića nije želela da dođe u Srbiju
Njih dvoje dobili su trinaestoro dece, dok je većina umrla kao odojčad ili još nedorasla za školu.
Smeje se k’o lud na brašno – postoji teorija koja smatra da izraz ima makedonske korene. Tamo je postojao običaj da se duševni bolesnici (koji su se često i histerično smejali) leče uz molitve nad brašnom od kojih su zatim pravljeni hlepčići koje bi ovi jeli.
Budi dobra da ne budeš modra – izreku je zapisao Vuk Karadžić u knjizi “Srpske narodne poslovice” 1849. godine uz objašnjenje da tako muž preti svojoj ženi, a danas nam govori o ne baš laskavom odnosu prema ženama u srpskoj tradiciji.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)