U SRBIJI JE BILO ZABRANJENO ZVATI IH GLASNO: Tajna o vilama sa Radan planine i zašto su se plašile metala i soli
Legende o vilama nisu samo deo bajki; one su bile realnost za naše pretke. Jedno od najčuvenijih mesta gde se verovalo da obitavaju vile je Radan planina, mesto gde su ljudi koristili posebne amajlije i gde se njihovo ime nije smelo izgovarati – glasno, ni slučajno.
Srpska mitologija je puna bića koja su istovremeno lepa i opasna. Vile su bile među najmoćnijima – prelepe, moćne i osvetoljubive ako ih uvrediš. Verovalo se da žive u blizini čistih izvora i planinskih vrhova.
Radan planina, poznata i po Đavoljoj Varoši, bila je jedno od njihovih glavnih staništa.
Shutterstock
Zašto se vila ne sme glasno zvati?
Možda vas zanima:
Vile sa Radana: Da li još uvek čuvaju blago i igraju vilinska kola?
Na jugu Srbije, između Lebana i Bojnika, Kuršumlije i Prokuplja, prostire se planina Radan – krajolik ispresecan gustim šumama, bistrim izvorima i tihim selima. Ali Radan nije poznat samo po prirodnim lepotama i čuvenoj Đavoljoj varoši, ovo je i planina obavijena legendama, naročito o vilama, koje narod i danas pominje s poštovanjem.
Rimljani su ovde gradili kupatila : Tajna lekovitosti Sijarinske banje
U dolini reke Jablanice, na obroncima planine Radan, nalazi se Sijarinska banja – jedno od najneobičnijih banjskih lečilišta u Srbiji. Poznata po gejziru koji izbacuje vruću vodu do osam metara u visinu i po brojnim termalnim izvorima, ova banja spaja lekovitost, prirodne fenomene i bogatu narodnu tradiciju.
Možda vas zanima:
Vile sa Radana: Da li još uvek čuvaju blago i igraju vilinska kola?
Na jugu Srbije, između Lebana i Bojnika, Kuršumlije i Prokuplja, prostire se planina Radan – krajolik ispresecan gustim šumama, bistrim izvorima i tihim selima. Ali Radan nije poznat samo po prirodnim lepotama i čuvenoj Đavoljoj varoši, ovo je i planina obavijena legendama, naročito o vilama, koje narod i danas pominje s poštovanjem.
Rimljani su ovde gradili kupatila : Tajna lekovitosti Sijarinske banje
U dolini reke Jablanice, na obroncima planine Radan, nalazi se Sijarinska banja – jedno od najneobičnijih banjskih lečilišta u Srbiji. Poznata po gejziru koji izbacuje vruću vodu do osam metara u visinu i po brojnim termalnim izvorima, ova banja spaja lekovitost, prirodne fenomene i bogatu narodnu tradiciju.
Možda vas zanima:
Vile sa Radana: Da li još uvek čuvaju blago i igraju vilinska kola?
Na jugu Srbije, između Lebana i Bojnika, Kuršumlije i Prokuplja, prostire se planina Radan – krajolik ispresecan gustim šumama, bistrim izvorima i tihim selima. Ali Radan nije poznat samo po prirodnim lepotama i čuvenoj Đavoljoj varoši, ovo je i planina obavijena legendama, naročito o vilama, koje narod i danas pominje s poštovanjem.
Rimljani su ovde gradili kupatila : Tajna lekovitosti Sijarinske banje
U dolini reke Jablanice, na obroncima planine Radan, nalazi se Sijarinska banja – jedno od najneobičnijih banjskih lečilišta u Srbiji. Poznata po gejziru koji izbacuje vruću vodu do osam metara u visinu i po brojnim termalnim izvorima, ova banja spaja lekovitost, prirodne fenomene i bogatu narodnu tradiciju.
Vile su bile izuzetno ponosne. Verovalo se da ako izgovoriš njihovo ime glasno, a posebno u noći ili u blizini vode, da ćeš privući njihovu pažnju.
Privlačenje pažnje vila bilo je opasno:
-
Osveta: Vile su mogle da kazne ljude nanošenjem bolesti, slepilom ili čak smrću.
-
Ples: Vile bi navodno navele ljude da uđu u njihov ples (vilinsko kolo) iz kojeg nema povratka, ostavljajući ih iscrpljene i lude.
Zato se na Radanu, i u sličnim krajevima, za vile govorilo samo šapatom ili se koristio izraz "one lepe" ili "one koje piju vodu", iz straha da ih se direktno prizove.
Shutterstock
Zaštita od metala i soli
Da bi se odbranili od uticaja vila, naši preci su koristili specifične amuletе i trikove:
Metal: Vile su se, prema legendi, plašile metala i gvožđa. Zato su ljudi na ulazu u kuću ili na krevet ostavljali nož ili makaze – metal je trebalo da odbije njihovu moć.
Beli luk i so: Kao i kod drugih mitoloških bića, beli luk i so su se nosili kao zaštita.
Ove legende, ma koliko nam danas zvučale kao bajke, oblikovale su svakodnevni život na Radanu. Pokazuju koliko su naši preci bili povezani sa prirodom i koliko su verovali da su planine i izvori naseljeni nevidljivim silama.
I STARO I MLADO SE KRSTI KAD PROLAZI PORED CRKVE, ČAK I KAD SU U GRADSKOM PREVOZU: Sveštenik objasnio da li je to hrišćanski čin
Sve češće možemo da primetimo ljude koji se krste kada prolaze pored crkve, naročito u gradskom prevozu.
PRAVILNA PRIČEST? Patrijarh Pavle sve objasnio u jednoj rečenici
Pažljivo pročitajte reči Patrijarha Pavle koje otkrivaju pravu suštinu posta i pričešća.
Ovde je odštampana prva knjiga u Srbiji: Samouki monah Teodosije na 250 drvenih ploča uspeo je da izrezbari slova za nezaborav
U vreme modernih tehnologija i brzog pisanja, slanja i štampanja poruka na mnoštvu aplikacija teško je i zamisliti koliko je nekada davno bilo teško bilo šta napisati, a tek odštampati. Malo je onih koji znaju da je prva knjiga u Srbiji odštampana davne 1537 godine u manastiru Rujan nadomak Užica i to zahvaljujući upornosti i požrtvovavnosti samoukog monaha Teodosija koji je želeo da Božije reči ostanu zabeležene i opstanu vekovima. Čuveno Rujansko Četvorojevanđelje je zapravo prva knjiga štampana u Srbiji.
Ako nije imala ćilim u miraz, devojka nije mogla ni da se uda: Dragačevke čuvaju srpsku tradiciju i prenose na mlade naraštaje
Ujedinile se u udruženje koje nosi ime po čuvenoj Rajki Borojević
„Šta ti je na umu, to ti je i na drumu“ – zašto Srbi veruju da se misao pretvara u stvarnost
Narod veruje da ono što misliš – ide ispred tebe. Misao nije samo unutrašnji svet, već početak svega što ti se može desiti
Komentari(0)