NAJSTARIJI PROFESIONALNI SRPSKI TEATAR Nastanak i važnost Srspkog narodnog pozorišta

M. M.

21:00

Kultura 0

Prva predstava bila je Prijatelji Lazara Lazarevića i Muški metod i ženska majstorija Lajoša Kevera 23. jula/4. avgusta 1861.

NAJSTARIJI PROFESIONALNI SRPSKI TEATAR Nastanak i važnost Srspkog narodnog pozorišta
Printscreen

Nacionalni preporod koji je zaopčeo kod Srba početkom 19. veka naišao je na mnoge prepreke. Srbi su bili podeljeni i živeli u dve carevine, koje su Srbima uskraćivala prava. Pošto je onovremena Turska imala svoje unutrašnje probleme i dugi niz godina gubila svoju moć koju je projektovala na čitav Balkan, Srbi koji su živeli na periferiji, u Beogradskom pašaluku, uspeli su, uz kombinaciju krvavih ratova i diplomatije, da se izbore za svoju autonomiju, a plamen koji je začet u Šumadiji preneo se i na druge delove gde su živeli porobljeni Srbi.

Neki vid autonomije koji su uživali Srbi u Austriji, u okviru Vojne krajine, nije bio zadovoljavajući, a plamen revolucije iz 1848. godine nije zaobišao ni prostor Panonije, gde su Mađari pretili da Srbima ukinu i ono malo prava koja su imali. Borbom Srba za obuzdavanje nacionalnih težnji Mađara rodilo se Srpsko Vojvodstvo, koje će osigurati privredni i kulturni razvoj Srba prečana u narednom periodu. Tako je Novi Sad, koji je već sredinom 19. veka bio većinski srpski grad, u kome su Srbi ne samo bili većinsko stanovništvo već i posedovali veliko bogatstvo, postao svojevrsni kulturni centar panonskih Srba, stekavši epitet "srpska Atina".

Tako je 1861. godine u Novom Sadu osnovan najstariji profesionalni teatar. U Vojvodini je do tada već postojala duga pozorišna tradicija, od đačkih diletantskih predstava, pa sve do privatnih profesionalnih pozorišnih trupa.  

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Gostovanje pozorišne družine Jovana Kneževića 1860. podstaklo je Jovana Đorđevića da napiše više članaka u „Srbskom dnevniku” o nužnosti osnivanja Srpskog narodnog pozorišta. Pripreme oko osnivanja vršili su Svetozar Miletić, Stefan Branovački, Jovan Đorđević i Jovan Jovanović, potonji Zmaj. Srpsko narodno pozorište osnovano je na sednici Srpske čitaonice kojom je predsedavao Svetozar Miletić, prvenstveno kao nacionalna ustanova koja je imala zadatak da putem dramske književnosti i glumačke umetnosti prenosi srpsku reč i istoriju, da budi nacionalnu svest i podiže kulturni nivo Srba i time pruži otpor bečkoj i peštanskoj vlasti.

Pozorište je davalo predstave po svim mestima u Vojvodini, ali je gostovalo i van Vojvodine. U Novom Sadu predstave su igrane u dvorani na spratu kafane „Kod sunca”, u sali kafane „Kod kraljice Jelisavete” (današnji hotel „Vojvodina”), leti u areni „Kod Zelenog venca” (na mestu današnjeg Apolo-centra), od 1872. do 1892, kada je srušena zgrada na Trifkovićevom trgu i od 1895. u Dunđerskovom pozorištu (nalazilo se u dvorištu današnjeg Hotela „Vojvodine” i izgorelo u požaru 22. januara 1928), pozorišna zgrada koju je veleposednik Lazar Dunđerski ustupio Srpskom narodnom pozorištu.

Današnju zgradu Srpsko narodno pozorište je dobilo 1981. godine. Zgrada SNP se nalazi u centru Novog Sada prostire se na 20 000 metara kvadratnih. Ima najveću pozorišnu scenu u Srbiji. Poseduje tri scene, Veliku scenu »Jovan Đorđević« sa 940 mesta, Malu scenu »Pera Dobrinović« sa 373 mesta i Kamernu scenu sa 118 mesta. 

NAJSTARIJI PROFESIONALNI SRPSKI TEATAR Nastanak i važnost Srspkog narodnog pozorišta Printscreen
 

 

 

Komentari(0)

Loading