SCENA IZ NOVOG SADA ĆE VAM NATERATI SUZE NA OČI Pesma uličnog pevača i psa rasplakala je Srbiju (VIDEO)
U Novom Sadu, zabeležena je scena u kojoj pas svojim glasom prati uličnog svirača - on je sve vreme sedeo pored umetnika i pevao.
Duša napuštenih pasa, neretko je prazna i sumorna, jer kako bi drugačije izlgledala kada su nedužni i ostavljeni bez igde ikoga. Oni samo traže ljubav i pažnju, a kada im se neko posveti oni znaju da pokažu zahvalnost i to na neverovatan način.
Možda vas zanima:
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
TURCI SU GA ZVALI PALEŽ, A NALAZI SE ODMAH PORED BEOGRADA Kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji?
Da je Beograd nekad bio Singidunum, svi znamo. A kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji ipak znaju samo meštani istog.
Možda vas zanima:
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
TURCI SU GA ZVALI PALEŽ, A NALAZI SE ODMAH PORED BEOGRADA Kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji?
Da je Beograd nekad bio Singidunum, svi znamo. A kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji ipak znaju samo meštani istog.
Možda vas zanima:
KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
TURCI SU GA ZVALI PALEŽ, A NALAZI SE ODMAH PORED BEOGRADA Kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji?
Da je Beograd nekad bio Singidunum, svi znamo. A kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji ipak znaju samo meštani istog.
U Novom Sadu, zabeležena je scena u kojoj pas svojim glasom prati uličnog svirača - on je sve vreme sedeo pored umetnika i pevao.
Svakoj noti, posebno se posvetio, a koliko je bio srećan vidi se u snimku.
Snimak se pojavio na Instagram stranici Moj Beograd vesti i postao viralan.
- Ljubav mala
- Podelili tugu, bili su samo neko od komentara.
Pomozite napuštenim životinjama kada se tu prilici, jer naše malo njima znači sve.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
„Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Komentari(0)