Pravoslavni vernici 8. aprila obeležavaju praznik Sabor Svetog Arhangela Gavrila. Slavi se odmah nakon praznika Blagovesti (7. mart), odnosno obeležava se kao Odanije Blagovesti.

Arhangel Gavrila hrišćani smatraju za vesnika najlepših vesti, jer je u hrišćanstvu objavio najvažnije događaje iz Novog Zaveta, poput javljanja arhangela Gavrila Bogorodici uz reči da će dobiti sina, mironosnicama na grobu objavivši da je Gospod Isus Hristos vaskrsao i svešteniku Zahariji doneo vest o rođenju Jovana Krstitelja.

Sabor Arhangela Gavrila se proslavlja i 26. jula kao Letnji Aranđelovdan. Arhangel Gavrilo je prema hrišćanskom učenju jedan od sedam velikih anđela serafima, onih koiji su najbliži Božijem prestolu. Na ikonama se prikazuje sa upaljenim fenjerom u desnoj i ogledalom od jaspisa u levoj ruci.

Prikazan je na fresci Beli anđeo koja je u srednjovjekovnom manastiru Mileševa, smatra se za jedno od najlepših radova srpske i evropske umetnosti srednjeg veka. Sveti arhangel Gavrilo je simbol mira, ljubavi i radosti u čitavom čovečanstvu, pa je UNICEF fresku Beli anđeo izabrao kao simbol Evrope.

Neki od starih običaja koji su postojali na ovaj praznik, kao i na Letnji Aranđelovdan, jeste da je dobro nešto započeti, ali da se danas ne šije i ne plete. Pošto je Arhangel Gavrilo vesnik najlepših vesti, na ovaj dan se najčešće mole žene koje žele da postanu majke.