U srpskoj narodnoj tradiciji, zmija domaćica nije bila neprijatelj, već zaštitnik. Leti, kada se češće pojavljuje u dvorištima, postojali su posebni običaji kako je zadržati blizu – ali ne u kući. Jedan od njih bio je prelivanje praga vodom od zdravca.

Zmija domaćica, u narodnom predanju Srbije, nije bila zver koju treba ubiti, već duhovni čuvar doma. Verovalo se da ona obitava u temeljima kuće, ispod ognjišta ili kraj ambara – i da njen odlazak znači duhovno osipanje porodice. Ali tokom letnjih dana, naročito između Petrovdana i Ilindana, zmije izlaze na sunce, traže hladovinu i mogu da uđu u kuću ako prag nije zaštićen. U mnogim selima, žene su znale šta im je činiti: prelivale su prag vodom u kojoj je prethodno stajao zdravac. Verovalo se da ta voda ne odbija zmiju – već je smiruje i podseća gde joj je mesto.
Zmija kao „biće doma“
U narodnom verovanju, zmija domaćica je duh pretka koji čuva dom.
Možda vas zanima:

Obožavaju tamo da se kriju: Ovo je prvo mesto u kući gde bi trebalo proveriti ima li zmija
Osim retkih entuzijasta koji ih drže kao kućne ljubimce, skoro niko ne želi zmiju u svom domu. Nažalost, za mnoge ljude ovo postaje sve češći problem, posebno kako se klimatske promene produžavaju i intenziviraju sezona zmija. Zmije su sklonije da traže hranu, vodu i sklonište – uključujući i ljudske domove, piše Best Life.

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.
Možda vas zanima:

Obožavaju tamo da se kriju: Ovo je prvo mesto u kući gde bi trebalo proveriti ima li zmija
Osim retkih entuzijasta koji ih drže kao kućne ljubimce, skoro niko ne želi zmiju u svom domu. Nažalost, za mnoge ljude ovo postaje sve češći problem, posebno kako se klimatske promene produžavaju i intenziviraju sezona zmija. Zmije su sklonije da traže hranu, vodu i sklonište – uključujući i ljudske domove, piše Best Life.

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.
Možda vas zanima:

Obožavaju tamo da se kriju: Ovo je prvo mesto u kući gde bi trebalo proveriti ima li zmija
Osim retkih entuzijasta koji ih drže kao kućne ljubimce, skoro niko ne želi zmiju u svom domu. Nažalost, za mnoge ljude ovo postaje sve češći problem, posebno kako se klimatske promene produžavaju i intenziviraju sezona zmija. Zmije su sklonije da traže hranu, vodu i sklonište – uključujući i ljudske domove, piše Best Life.

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.
Možda vas zanima:

Obožavaju tamo da se kriju: Ovo je prvo mesto u kući gde bi trebalo proveriti ima li zmija
Osim retkih entuzijasta koji ih drže kao kućne ljubimce, skoro niko ne želi zmiju u svom domu. Nažalost, za mnoge ljude ovo postaje sve češći problem, posebno kako se klimatske promene produžavaju i intenziviraju sezona zmija. Zmije su sklonije da traže hranu, vodu i sklonište – uključujući i ljudske domove, piše Best Life.

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.
Možda vas zanima:

Obožavaju tamo da se kriju: Ovo je prvo mesto u kući gde bi trebalo proveriti ima li zmija
Osim retkih entuzijasta koji ih drže kao kućne ljubimce, skoro niko ne želi zmiju u svom domu. Nažalost, za mnoge ljude ovo postaje sve češći problem, posebno kako se klimatske promene produžavaju i intenziviraju sezona zmija. Zmije su sklonije da traže hranu, vodu i sklonište – uključujući i ljudske domove, piše Best Life.

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.
Možda vas zanima:

Obožavaju tamo da se kriju: Ovo je prvo mesto u kući gde bi trebalo proveriti ima li zmija
Osim retkih entuzijasta koji ih drže kao kućne ljubimce, skoro niko ne želi zmiju u svom domu. Nažalost, za mnoge ljude ovo postaje sve češći problem, posebno kako se klimatske promene produžavaju i intenziviraju sezona zmija. Zmije su sklonije da traže hranu, vodu i sklonište – uključujući i ljudske domove, piše Best Life.

Naši stari ovo drvo nikad nisu sadili blizu kuće: Verovali su da DONOSI BEDU, NESREĆU I SMRT
Stari Sloveni verovali su da svako drvo ima svoju dušu, a pojedine vrste drveća smatrali su svetim zbog njihove simbolike i veze sa božanskim silama. Osim lipe, oraha i hrasta, naši preci gajili su veliko poštovanje prema drvetu duda. Ali, strogo su vodili računa gde sade dud da se nad porodicom ne bi nadvila nesreća.
Zato su domaćice znale da, čim nastupe letnji dani kada se zmije „povuku iz dubine ka svetlu“, treba da zaštite dom – ne silom, već znanjem.
Zdravac – biljka koja postavlja granicu
Voda u kojoj je stajao zdravac dan ili noć – tiho, bez uznemiravanja – nazivala se „blaga voda“.
Njome se nije prskalo.
Njome se polivao prag, tačno ujutru, dok se niko još nije oglasio u kući.
Tri šake vode, levom rukom, u tišini.
Tada se govorilo:
„Ko čuva – da ostane. Ko luta – da ne uđe.“
Shutterstock
Šta se dešava ako zmija ipak uđe
Ako bi se, uprkos svemu, zmija našla u kući, nije se dirala.
Kuća bi se ispraznila na kratko, ostavila tišina, a starija žena bi ostavila parče hleba i malo pepela kraj vrata.
Nakon što zmija izađe, prag se ponovo polivao – ali tada i s nekoliko kapi rakije.
Time se „zatvara staza“, da se put ka unutra zaboravi.
Danas – zmija se i dalje ne dira bez razloga
Iako se običaji retko sprovode u celosti, ideja o zmiji domaćici i dalje živi.
U selima, kada se zmija vidi kraj temelja, neko će reći:
„Neka je. Zna gde treba.“
Ali ako se pređe prag – zna se da je vreme da voda i biljka kažu gde su granice.

Najstarija srpska plemićka prezimena su ova: Ako ih nosite možda u vašim venama teče plava krv, da niste ni svesni
Ovo su prezimena koja su nosile srpske srednjovekovne plemićke porodice i vladarske dinastije

PO OCU ANDREJU: Ovo je muškarcu NAJVAŽNIJE u braku
Koji su faktori koji dovode do raspada porodice, objašnjava sveštenik Andrej Tkačev.

VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.

Šta se krije iza pesme "Topolska 18": Snežana Savić otkrila ko je živeo na toj čuvenoj adresi
Pesma "Topolska 18" je jedna od najpoznatijih numera iz domaćih serija

Znate li šta zapravo znači skraćenica "OK"?
Skraćenica OK je univerzalna i skoro da nema osobe na svetu koja je ne bi razumela. Ipak, postoji nekoliko teorija koje je pravo značenje ove reči
Komentari(0)