Gde se još svira frula iz duše, a ne iz zvučnika: Srpska sela u kojima frula još diše
U Srbiji i dalje postoje mesta gde frula nije koncertna atrakcija, već deo svakodnevice – svira se uz stado, vruć hleb i zalazak sunca
Frula, taj najdrevniji glas srpskog sela, sve ređe se čuje – ali još nije utihnula. U nekoliko sela u zapadnoj, jugozapadnoj i istočnoj Srbiji, još uvek postoje ljudi koji ne znaju note, ali znaju “kako se frula svira kad padne sunce iza brda”. Nije to muzika za binu, za YouTube ili za CD – to je zvuk za ovce, za zemlju, za tišinu između dve misli. I kad ga jednom čuješ uživo – znaš da si na mestu gde se pesma ne uči, već prenosi dahom.
Selo Ribaševina kod Užica – svaki frulaš ima svoju planinu
Ovde frulu ne čuva kulturno društvo – već pastiri. Na ispaši, predveče, najstariji pastir uzima frulu i svira “kako ga naučio deda”. Ne zna kako se zove pesma – samo zna da tada ovce mirno leže. Deca to ne uče iz knjige, već iz tišine. Kad čuješ frulu u Ribaševini – znaš da nije vežba, već razgovor.
Sela ispod Zloupoljske planine – frula kao jezik
U selima oko Ivanjice i Nove Varoši, stari ljudi ne kažu “svirati frulu” – već “progovoriti frulom”. Jer, kad neko uzme frulu i krene “na Milinkino kolo”, to nije zabava – to je iskaz. U kućama koje nemaju Wi-Fi, ali imaju drvenu verandu, frula se čuje kao deo večeri, kao zvono na crkvi – nenametljivo, ali obavezno.
Zašto frula nestaje – i zašto je još ima
Frula nestaje tamo gde je postala “tačka u programu”. Gde se svira “u 19:35”, a ne kad padne magla. Ali tamo gde nije izgubila svoj prirodni kontekst – još živi. Gde se svira da bi pas stao, da bi dete zaspalo, da bi se umirila kiša.
Kako se uči frula bez škole?
U narodnoj praksi, frula se ne uči. Prvo je ponesu deca “za igru”. Onda je neko donese s planine. Onda neko oduva pesmu koju je samo jednom čuo. I tako – kroz uvo i dah, frula ide dalje. Ako neko pita: “Kako znaš da sviraš?” – pravi frulaš kaže: “Ne znam da ne znam.”
Zvuk koji ne traži publiku – ali ostaje zauvek u sećanju
Frula ne traži aplauz. Njoj ne treba ozvučenje. Ali kada je čuješ iz ruke čoveka koji je svira jer mu duša to traži – znaš da si čuo nešto istinitije od bilo koje kompozicije. I tada shvatiš da frula nije muzički instrument – već pojas oko duše planine.
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
Komentari(0)