Običaj nošenja kamenčića sa “muškog izvora” kao narodni lek protiv neplodnosti
U planinskim selima Homolja, još uvek se prepričava običaj koji je vekovima davao nadu ženama koje nisu mogle da ostanu trudne. Prema verovanju, ako žena uzme zaobljeni kamenčić iz tzv. “muškog izvora” i nosi ga u nedrima četrdeset dana, povećaće šanse da začne. Ovaj ritualni gest predstavlja spoj narodne magije plodnosti i simbolike zemlje, vode i tela, duboko ukorenjen u kolektivnom pamćenju.
Šta su “muški izvori” i kako se prepoznaju
U narodu se verovalo da svaki izvor ima “pol” – muški ili ženski – u zavisnosti od načina na koji voda izbija iz zemlje. Muški izvori su oni gde voda izbija silovito, iz uske stene, sa “glasom” – šumom ili hukom. Na tim mestima, prema predanju, rađaju se “kamenovi snage” – zaobljeni, glatki oblutci koje zemlja prirodno izbacuje.
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Kako izgleda obred
Žena odlazi do izvora u zoru, obavezno sama, i bira kamen koji je “topao na dodir”. Ne sme da govori dok ga stavlja u nedra – tačnije, ispod desne dojke. Kamen se nosi 40 dana, a po završetku, vraća se na isto mesto uz tihu molitvu. Ako do trudnoće dođe, izvora se više ne sme posećivati – jer je “dao što je trebalo”.
Simbolika kamena i tela
Kamen je u narodnoj religiji simbol trajnosti, postojanosti i snage. Njegova zaobljenost i oblik podsećaju na jajnu ćeliju ili matericu, pa se smatra da “privlači plodnost”. Nošen blizu grudi, uz srce, ima i emocionalnu funkciju – vraća veru, donosi smirenost. U nekim selima, žene koje zatrudne ovim putem poklanjaju isti kamen drugim ženama, kao znak nade.
Etno-lekarstvo i arhetipska magija
Čajkanović beleži da su ovakvi obredi ostaci kultova majki boginja i zemaljskih božanstava plodnosti. U njima se ne traži pomoć od ljudi, već od prirode. Žena, sama, u tišini, razgovara sa izvorom, zemljom i svojim telom. Takva neposredna, tiha religioznost karakteristična je za predhrišćanski sloj narodne vere.
Običaj u tišini, ali ne i u zaboravu
Danas, dok se mnogi oslanjaju na moderne metode lečenja neplodnosti, žene iz sela kao što su Krupaja, Ravnište i Tisnica još pamte ovu praksu. Možda nije naučno dokazana, ali ostaje kao svedočanstvo duhovnog odnosa žene i prirode – i nade koja se, kao voda iz stene, rađa tamo gde je najmanje očekuješ.
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)