Narodni ritual za Ivandan koji i danas živi u selima zapadne Srbije

“Stavi glavicu crnog luka pod jastuk i sanjaćeš onoga koji ti je suđen.” Ova rečenica može delovati kao narodna šala, ali iza nje stoji ozbiljan običaj koji su vekovima praktikovale devojke širom zapadne i centralne Srbije – naročito uoči Ivandana, praznika koji se vezuje za biljnu magiju, sunce i ljubav. U narodu se verovalo da crni luk ima moć da ‘otvori dušu’ i omogući devojci da u snu vidi svog suđenog.
Kada i kako se obred izvodi
Ritual se najčešće obavljao 6. jula (noć uoči Ivandana). Devojka bi izabrala glavicu luka koja se sama ‘otkotrlja’ pri biranju sa tezge ili iz vreće. Ta glavica se stavlja ispod jastuka, uz reči: “K’o što si se ti meni pokaz’o, pokaži mi i njega što će mi biti sudbina.” Nakon toga se legne u tišini, bez govora i bez osvrta.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Simbolika crnog luka u narodnoj magiji
Luk se u srpskoj tradiciji koristi za zaštitu, čišćenje i prepoznavanje istine. U ovom slučaju, njegov miris i prisustvo pod jastukom treba da omoguće da se “otvore” snovi – smatra se da luk pomaže duši da prepozna ono što je zapisano. U nekim varijantama, devojke su luk i solile ili ga blago zarezivale da “progovori”.
Ivandan kao noć “otvorenog neba”
Prema narodnim verovanjima, noć pred Ivandan je vreme kada se priroda “otvara” – biljke imaju posebnu moć, a snovi su istiniti. Pored luka, devojke su znale da pod jastuk stave i pramen kose, iglu, komadić tkanine ili čak ogledalce, u zavisnosti od kraja. Ali luk je bio najčešći i najdostupniji predmet “vidovite noći”.
Običaj koji oživljava kroz nove generacije
Iako se danas ovaj običaj retko praktikuje, pojedini folklorni festivali i etno radionice ponovo ga uvode kao deo kulturne ponude za mlade. Devojke se zabavljaju, ali mnoge priznaju da su sanjale – i to veoma živo. Bilo da je magija, sugestija ili moć tradicije – efekat ostaje isti: uzbuđenje, smeh i nada u ljubav.

Danas je letnji Aranđelovdan: Dan za nove početke, a veruje se da devojke nikako ne smeju ovo da rade
Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Svetog arhangela Gavrila, slavi ga kao blagovesnika koji je najavljivao sve značajne događaje u hrišćanstvu. Današnji praznik ustanovljen je na Svetoj Gori u devetom veku povodom javljanja arhangela Gavrila u keliji kod Kareje, gde je prstom na kamenu ispisao pesmu Bogorodici.

Ovo su 4 najlepša imena za devojčice koje su rođene u avgustu: Ne zna se koje je čarobnije
Avgust je omiljen mesec onima kojima stiže beba

Kako se pravilno nazivaju stanovnici OVIH mesta u Srbiji?
Da li ste se nekada zbunili kada ste čuli ove nazive?

STARO VEROVANJE: Zašto rođendan ne bi trebalo slaviti unapred
Mnogi ne znaju da postoje određena verovanja i običaji koji bi trebalo da se ispoštuju na rođendan.

Po Bori Đorđevići zvaće se Kulturni centar, a po Sonji Savić park: Čuveni Čačanin i Čačanka dobili svoja mesta u rodnom gradu - ovo su nove odluke u Moravičkom okrugu
Komisija za određivanje naziva ulica u Čačku konstituisana je danas, a odmah su donete i značajne odluke koje će, prema rečima Marka Parezanovića, načelnika Moravičkog upravnog okruga, obeležiti novo poglavlje u očuvanju kulturnog i istorijskog identiteta grada.
Komentari(0)