Narodni ritual za Ivandan koji i danas živi u selima zapadne Srbije
“Stavi glavicu crnog luka pod jastuk i sanjaćeš onoga koji ti je suđen.” Ova rečenica može delovati kao narodna šala, ali iza nje stoji ozbiljan običaj koji su vekovima praktikovale devojke širom zapadne i centralne Srbije – naročito uoči Ivandana, praznika koji se vezuje za biljnu magiju, sunce i ljubav. U narodu se verovalo da crni luk ima moć da ‘otvori dušu’ i omogući devojci da u snu vidi svog suđenog.
Kada i kako se obred izvodi
Ritual se najčešće obavljao 6. jula (noć uoči Ivandana). Devojka bi izabrala glavicu luka koja se sama ‘otkotrlja’ pri biranju sa tezge ili iz vreće. Ta glavica se stavlja ispod jastuka, uz reči: “K’o što si se ti meni pokaz’o, pokaži mi i njega što će mi biti sudbina.” Nakon toga se legne u tišini, bez govora i bez osvrta.
Možda vas zanima:
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Možda vas zanima:
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Možda vas zanima:
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Simbolika crnog luka u narodnoj magiji
Luk se u srpskoj tradiciji koristi za zaštitu, čišćenje i prepoznavanje istine. U ovom slučaju, njegov miris i prisustvo pod jastukom treba da omoguće da se “otvore” snovi – smatra se da luk pomaže duši da prepozna ono što je zapisano. U nekim varijantama, devojke su luk i solile ili ga blago zarezivale da “progovori”.
Ivandan kao noć “otvorenog neba”
Prema narodnim verovanjima, noć pred Ivandan je vreme kada se priroda “otvara” – biljke imaju posebnu moć, a snovi su istiniti. Pored luka, devojke su znale da pod jastuk stave i pramen kose, iglu, komadić tkanine ili čak ogledalce, u zavisnosti od kraja. Ali luk je bio najčešći i najdostupniji predmet “vidovite noći”.
Običaj koji oživljava kroz nove generacije
Iako se danas ovaj običaj retko praktikuje, pojedini folklorni festivali i etno radionice ponovo ga uvode kao deo kulturne ponude za mlade. Devojke se zabavljaju, ali mnoge priznaju da su sanjale – i to veoma živo. Bilo da je magija, sugestija ili moć tradicije – efekat ostaje isti: uzbuđenje, smeh i nada u ljubav.
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Komentari(0)