Narodni ritual za Ivandan koji i danas živi u selima zapadne Srbije
“Stavi glavicu crnog luka pod jastuk i sanjaćeš onoga koji ti je suđen.” Ova rečenica može delovati kao narodna šala, ali iza nje stoji ozbiljan običaj koji su vekovima praktikovale devojke širom zapadne i centralne Srbije – naročito uoči Ivandana, praznika koji se vezuje za biljnu magiju, sunce i ljubav. U narodu se verovalo da crni luk ima moć da ‘otvori dušu’ i omogući devojci da u snu vidi svog suđenog.
Kada i kako se obred izvodi
Ritual se najčešće obavljao 6. jula (noć uoči Ivandana). Devojka bi izabrala glavicu luka koja se sama ‘otkotrlja’ pri biranju sa tezge ili iz vreće. Ta glavica se stavlja ispod jastuka, uz reči: “K’o što si se ti meni pokaz’o, pokaži mi i njega što će mi biti sudbina.” Nakon toga se legne u tišini, bez govora i bez osvrta.
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Simbolika crnog luka u narodnoj magiji
Luk se u srpskoj tradiciji koristi za zaštitu, čišćenje i prepoznavanje istine. U ovom slučaju, njegov miris i prisustvo pod jastukom treba da omoguće da se “otvore” snovi – smatra se da luk pomaže duši da prepozna ono što je zapisano. U nekim varijantama, devojke su luk i solile ili ga blago zarezivale da “progovori”.
Ivandan kao noć “otvorenog neba”
Prema narodnim verovanjima, noć pred Ivandan je vreme kada se priroda “otvara” – biljke imaju posebnu moć, a snovi su istiniti. Pored luka, devojke su znale da pod jastuk stave i pramen kose, iglu, komadić tkanine ili čak ogledalce, u zavisnosti od kraja. Ali luk je bio najčešći i najdostupniji predmet “vidovite noći”.
Običaj koji oživljava kroz nove generacije
Iako se danas ovaj običaj retko praktikuje, pojedini folklorni festivali i etno radionice ponovo ga uvode kao deo kulturne ponude za mlade. Devojke se zabavljaju, ali mnoge priznaju da su sanjale – i to veoma živo. Bilo da je magija, sugestija ili moć tradicije – efekat ostaje isti: uzbuđenje, smeh i nada u ljubav.
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Mudri ljudi sa godinama prestaju da slave rođendane, a razlog je upravo ovaj
Mudri ljudi ne slave rođendane jer se s godinama gubi sjaj, Saznajte zašto zrelost bira mir umesto buke, ima veze sa potpunom slobodom
DANAS JE SVETI PROROK NAUM: Obavezno idite do crkve, pomolite se i zapalite sveće za zdravlje
Srpska pravoslavna crkva danas obeležavaju dan posvećen sećanju na Svetog Proroka Nauma i Svetog Filareta Milostivog.
Komentari(0)