Zašto su žene u okolini Leskovca na dan Svete Petke stavljale so ispod jastuka: Običaj za dobijanje odgovora u snu
Verovalo se da, ako u noći uoči Svete Petke staviš šaku soli pod jastuk i postaviš pitanje u tišini, san će ti doneti odgovor. Tihi ritual koji se danas skoro zaboravio, nekada je bio važan čin introspekcije i nade.
U selima juga Srbije, posebno oko Leskovca, Vlasotinca i Lebana, praznik Sveta Petka nije bio samo dan molitve – bio je i noć pitanja. Žene i devojke su, sledeći staro verovanje, stavljale šaku soli ispod jastuka i šapatom postavljale pitanje koje ih je najviše tištilo. Očekivale su da će im odgovor stići kroz san, u obliku slike, rečenice ili osećaja. Ovaj ritual, danas gotovo nepoznat široj javnosti, bio je deo lične duhovnosti i ženske introspektivne tradicije.
Moć Svete Petke u narodu
Sveta Petka (Paraskeva) je jedna od najvoljenijih svetiteljki u srpskom pravoslavlju, naročito među ženama. Smatra se zaštitnicom zdravlja, porodične sreće, žena, devojaka i starih. U narodnom verovanju, ona “čuje i tihe misli”, i pomaže onima koji joj se obrate sa čistim srcem.
Možda vas zanima:
GREH KOJI SVETA PETKA NE OPRAŠTA: Ovo morate ispoštovati
Postoji nekoliko svedočenja o čudima Svete Petke, a u nekim pričama ona teško kažnjava one koji ne poštuju pravila.
DANAS SLAVIMO SVETA PETKU: Ovo su narodna verovanja i običaji
Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju dan kada se upokojila Prepodobna mati Paraskeva, jedna od najvećih svetiteljki srpskog porekla koja je u narodu čuvena kao sveta Petka
Možda vas zanima:
GREH KOJI SVETA PETKA NE OPRAŠTA: Ovo morate ispoštovati
Postoji nekoliko svedočenja o čudima Svete Petke, a u nekim pričama ona teško kažnjava one koji ne poštuju pravila.
DANAS SLAVIMO SVETA PETKU: Ovo su narodna verovanja i običaji
Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju dan kada se upokojila Prepodobna mati Paraskeva, jedna od najvećih svetiteljki srpskog porekla koja je u narodu čuvena kao sveta Petka
Možda vas zanima:
GREH KOJI SVETA PETKA NE OPRAŠTA: Ovo morate ispoštovati
Postoji nekoliko svedočenja o čudima Svete Petke, a u nekim pričama ona teško kažnjava one koji ne poštuju pravila.
DANAS SLAVIMO SVETA PETKU: Ovo su narodna verovanja i običaji
Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju dan kada se upokojila Prepodobna mati Paraskeva, jedna od najvećih svetiteljki srpskog porekla koja je u narodu čuvena kao sveta Petka
Zato nije čudno što su žene birale baš njenu noć da postave najvažnija pitanja – o zdravlju, ljubavi, deci, odlasku, povratku, pa čak i o smrti.
Kako je izgledao običaj?
Ritual je bio jednostavan, ali se morao poštovati u potpunoj tišini:
Na veče uoči Svete Petke, žena bi pripremila šaku soli – najbolje je bila “neposoljena” so, ona koja nije korišćena za kuvanje.
So bi se stavila u mali platneni zavežljaj i stavila ispod jastuka.
Pre nego što legne, žena bi zatvorila oči i šapatom postavila jedno jedino pitanje. Najčešće:
– “Hoće li mi se vratiti?”
– “Gde je moje dete sada?”
– “Ko me voli iskreno?”
– “Šta treba da učinim?”
Ujutru, prva misao, san ili osećaj smatrali su se odgovorom. Ako nije bilo sna, verovalo se da odgovor još nije spreman.
Zašto baš so?
So u srpskoj tradiciji ima zaštitnu i simboličku moć. Verovalo se da:
- vezuje ono što je “rastrojeno”,
- štiti od zlih misli i uticaja,
- i pomaže “da se duša ne raspe”.
Stavljanjem soli pod jastuk, žena je simbolično “vezivala dušu da ostane budna dok telo spava” – da bi primila poruku.
Običaj pun tišine, ali dubokog značenja
Ovo nije bio javni običaj. Nije se pričalo šta si pitala, niti šta si sanjala. Bio je to lični čin povezivanja sa sobom, sa svetiteljkom, sa onim što ne može da se kaže naglas.
Devojke su često ovaj običaj primenjivale pred udaju, pred neku veliku odluku, ili kad su osećale da su “izgubile pravac”.
Gde se još pamti?
U selima kao što su Grdelica, Donje Sinkovce, Brestovac i Vinarce, starije žene još uvek pamte običaj. U nekim domovima se i danas, diskretno, u veče pred 27. oktobar, stavi malo soli pod jastuk – ne iz sujeverja, već iz poštovanja prema sopstvenim osećanjima.
Snaga pitanja, a ne odgovora
U vremenu kada smo preplavljeni informacijama, aplikacijama i brzim odgovorima, običaj kao što je ovaj podseća nas da su prava pitanja uvek tiha, lična i postavljaju se u tišini. I da nekada, ne moraš nikome reći – dovoljno je da pitaš, i zaspiš.
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Kako je nastalo "Kažite dragička"? Zanimljiva priča o Beograđanki koja je volela ovo da radi
Donosimo vam zanimljivu priču o gospođi Dragi po kojoj je nastala čuvena izreka "Kaži dragička!"
Ovo je najmoćnija moltva za zaštitu dece: Sve majke treba da izgovaraju ove reči svakog dana
Kroz molitvu, izražava svoju brigu i nadu za srećnu i uspešnu budućnost svoje dece, ali i aktivno komuniciraju sa Bogom
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Komentari(0)