Postoji nekoliko svedočenja o čudima Svete Petke, a u nekim pričama ona teško kažnjava one koji ne poštuju pravila.
Kult Svete Petke neguje se vekovima u jugoistočnoj Evropi, a poštuju je i neki nehrišćanski narodi na istoku. Vernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.
Narodna verovanja kažu da na dan Svete Petke ne sme da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovo to ne treba da rade žene.
Postoje nekoliko svedočenja o čudima Svete Petke, a u nekim pričama ona teško kažnjava one koji ne poštuju pravila, te na Svetu Nedelju rade.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE SVETA PETKA NIKAD NE SLAVI U KUĆI I KAKO VAM PRORIČE ZDRAVLJE: Najveće tajne i verovanja Srba na Petkovdan!
Sveta Petka je zaštitnica žena i jedna od najpoštovanijih svetiteljki, a njena slava krije moćne asketske obrede. Zašto se noć pred praznik ne sme spavati u postelji i kakva milosrdna dela prate pravoslavni običaj na Petkovdan?
ONO KAD SRBIN PRAVI SVADBU: Zašto mlada na venčanju treba da zgazi mladoženju?
Srbi su odavno poznati po negovanju različitih običaja, a posebno su specifični oni koji se odnose na razna slavlja. Posebno se u Srbiji pompezno prave svadbe. U selima je još uvek aktuelno određena vrsta utrkivanja ko će napraviti veću svadbu "o kojoj će se pričati".
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE SVETA PETKA NIKAD NE SLAVI U KUĆI I KAKO VAM PRORIČE ZDRAVLJE: Najveće tajne i verovanja Srba na Petkovdan!
Sveta Petka je zaštitnica žena i jedna od najpoštovanijih svetiteljki, a njena slava krije moćne asketske obrede. Zašto se noć pred praznik ne sme spavati u postelji i kakva milosrdna dela prate pravoslavni običaj na Petkovdan?
ONO KAD SRBIN PRAVI SVADBU: Zašto mlada na venčanju treba da zgazi mladoženju?
Srbi su odavno poznati po negovanju različitih običaja, a posebno su specifični oni koji se odnose na razna slavlja. Posebno se u Srbiji pompezno prave svadbe. U selima je još uvek aktuelno određena vrsta utrkivanja ko će napraviti veću svadbu "o kojoj će se pričati".
Možda vas zanima:
ZAŠTO SE SVETA PETKA NIKAD NE SLAVI U KUĆI I KAKO VAM PRORIČE ZDRAVLJE: Najveće tajne i verovanja Srba na Petkovdan!
Sveta Petka je zaštitnica žena i jedna od najpoštovanijih svetiteljki, a njena slava krije moćne asketske obrede. Zašto se noć pred praznik ne sme spavati u postelji i kakva milosrdna dela prate pravoslavni običaj na Petkovdan?
ONO KAD SRBIN PRAVI SVADBU: Zašto mlada na venčanju treba da zgazi mladoženju?
Srbi su odavno poznati po negovanju različitih običaja, a posebno su specifični oni koji se odnose na razna slavlja. Posebno se u Srbiji pompezno prave svadbe. U selima je još uvek aktuelno određena vrsta utrkivanja ko će napraviti veću svadbu "o kojoj će se pričati".
Ljudi koji imaju neki zdravstveni problem treba da odu u crkvu i umiju se na izvoru ili česmi koji se nalazi u blizini hrama Svete Petke.
Prepodobna Mati Paraskeva obično teši i blaži vernike ako joj ukazuju poštovanje i posećuju njenu crkvu. Ponekad im donosi vesti o ozdravljenju, ali istupa i kao vesnik propasti i opominje što krše post petkom ili što rade nedeljom.
Ova svetiteljka se javlja i upozorava svoje vernike uglavnom kroz snove. Svetu Petku, na njen dan, 27. oktobra mnogi prizivaju u pomoć, paleći tamjan i zalivajući slavski hleb crvenim vinom, pominjući u molitvama Petkovicu ili Pejčindan. Potom popiju vodu sakupljenu s izvora uz manastire posvećene njoj.
Dan njenog upokojenja obeležen je podebljanim crnim slovom i predstavlja ne samo veliki hrišćanski praznik, već i jednu od najčešćih krsnih slava u srpskom narodu, a mnogi vernici je smatraju svojom zaštitnicom (posebno žene, deca i stari) i slave kao preslavu (drugu krsnu slavu) po svim slavskim običajima.
Ova slavna i kod Srba veoma poštovana svetiteljka je zaštitnica žena, koja je pomagala bolesne i siromašne.
Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop Maditski. Još kao devojčica, dok je sa majkom odlazila u crkvu, ona je bila veoma pobožna. Nakon smrti svojih roditelja, željna podvižničkog života, ona napusti roditeljski dom i ode u Carigrad, gde se zamonaši u crkvi Svete Sofije, a zatim se zaputi u Jordansku pustinju.
Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori lekovite vode koju ljudi uzimaju verujući da će im zalečiti rane i zaštititi ih od bolesti.
Paraskeva je rođena u Epivatu, kod grada Kalikratije u Maloj Aziji, pri kraju desetog ili početkom 11. veka. Po predanju, Sveta Petka je mnoge godine provela u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi veru Hristovu. Zato se Sveta Petka na ikonama predstavlja u monaškoj odeći, sa krstom u ruci.
Na njenom grobu događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen 1238. po jednima je oteo, po drugima jednostavno preneo mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenete, po zapovesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.
Kneginja Milica uspela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu. Sultan Sulejman Drugi preneo je mošti svete Paraskeve 1521. u Carigrad. Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je preneo u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gde su i danas.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
NEBESKI TRAG U SRBIЈI: Zašto je selo Ripanj nastalo na najvećem meteoritu i kako se pećina skriva od lovaca na blago
Planina Avala i selo Ripanj, tik uz Beograd, kriju geološku tajnu koja seže do kosmičkih razmera. Otkrivamo zašto se veruje da je Ripanj nastao na mestu pada jednog od najvećih meteorita pronađenih u Srbiji, kako je mit o tom "nebeskom tragu" povezan sa starim rudnicima i zašto je ovo mesto vekovima privlačilo lovce na blago.
REKA KOЈA GOVORI TUGOM: Legenda o Moravi – zašto se svake godine utopi skoro isti broj ljudi i kako se reka umirivala darovima
Morava, "majka svih srpskih reka", vekovima je donosila život, ali i strahovite poplave i nevolje. Otkrivamo zašto se Morava smatrala "živim bićem" koje traži žrtve i kako su ljudi, po starom običaju, bacali simbolične darove u reku da bi umirili "rečnu neman" i osigurali plodnost zemlje.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
TAJNA ZGRADA KOЈA NEMA PROZORE: Zašto su Jevreji u Beogradu gradili dvorišta bez otvora i šta se krilo iza zidova Dorćola
Dorćol, najstariji deo Beograda, krije arhitektonsku tajnu koja svedoči o životu Sefarda. Otkrivamo zašto su se tradicionalne jevrejske kuće gradile sa minimalnim brojem prozora okrenutih ka ulici i kako je unutrašnje dvorište postalo centar porodičnog i duhovnog života, zaštićeno od uroka i pogleda.
Komentari(0)