ZAŠTO SE SVETA PETKA NIKAD NE SLAVI U KUĆI I KAKO VAM PRORIČE ZDRAVLJE: Najveće tajne i verovanja Srba na Petkovdan!

Kiza R

15:00

Kultura 0

Sveta Petka je zaštitnica žena i jedna od najpoštovanijih svetiteljki, a njena slava krije moćne asketske obrede. Zašto se noć pred praznik ne sme spavati u postelji i kakva milosrdna dela prate pravoslavni običaj na Petkovdan?

Sveta Petka
Shutterstock

Sveta Petka, Prepodobna mati Paraskeva, slava je koju obeležava veliki broj srpskih porodica. Iako se slavi kao krsna slava, ona je jedinstvena po jednom pravilu: ne sme se slaviti sa gozbom u kući, već se slavi u crkvi, ili se samo obeležava. Njen praznik 27. oktobra postao je dan strogih rituala, milosrđa i narodnih verovanja o isceljenju. Njena moć da leči bolesti, donosi utehu i, prema predanju, čuva zdravlje vernika, čini je i dalje jednom od najvažnijih svetinja srpskog pravoslavlja. Otkrivamo šta se striktno ne sme raditi na Petkovdan i zašto.

Noć uoči slave: Bdenje i strogi asketizam

Jedan od najstarijih i najstrožih običaja vezanih za Svetu Petku tiče se noći uoči samog praznika. Veruje se da se ta noć mora provesti u bdijenju i molitvi. U nekim krajevima, posebno u Istočnoj Srbiji, vernici bi spavali na podu ili u crkvi, ali nikako u svojoj postelji. Razlog je duboko ukorenjen u njenom životu: to je odraz asketskog podviga i skromnosti same svetiteljke. Želja je da se, spavanjem na tvrdom podu, duša pripremi za Susret sa svetiteljkom, koja bi onda darivala zdravlje, blagostanje i duhovnu snagu. U narodu se taj dan petak tradicionalno poštuje kao dan posta, pa se izbegavao svaki težak rad (posebno predenje, pletenje i pranje veša) kako bi se dan posvetio molitvi i duhovnom miru.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Tajna izvora i posvećena voda: Zaštita od bolesti

Sveta Petka je najpoznatija po svojoj moći da isceljuje bolesti, a ta moć je usko povezana sa vodom. Mnogi manastiri i crkve posvećene njoj imaju izvore svete vode (ajazme), poput onog u beogradskom manastiru Ružica i crkvi na Kalemegdanu. Voda osvećena na ovim izvorima se na Petkovdan (a i tokom cele godine) koristi za lečenje očnih i kožnih bolesti, glavobolje i za opšte okrepljenje. Veruje se da Mati Paraskeva na svoj praznik obilazi sve izvore posvećene njoj, pa je običaj da se vernici te noći umivaju na izvoru i piju vodu, moleći se za zdravlje i zaštitu cele porodice. Nošenje te vode kući smatra se najvećim blagoslovom.

Zašto se slava proslavlja skromno, van kuće

Pravilo da se Sveta Petka ne slavi sa velikom gozbom u kući (kao Sveti Nikola) proističe direktno iz njenog asketskog života. Mati Paraskeva je ceo život provela u strogom postu i molitvi u pustinji. Stoga se smatra da bi gozba i bučno veselje bili u direktnoj suprotnosti sa njenim zavetom. Zato se slavski kolač nosi u crkvu, gde se sveštenik moli za zdravlje porodice, a proslava se svodi na molitvu i paljenje sveća (često se drži post), čime se čuva asketizam i skromnost u čast svetiteljke. Praznik se koristi kao dan za milosrđe: poseta bolesnima, pomoć siromašnima i davanje priloga manastirima, čime se duhovno bogatstvo stavlja ispred materijalnog.

Komentari(0)

Loading