6 stvari koje svaka pravoslavna kuća treba da ima: Jedna biljka uvek treba da vam je pri ruci
Najbitnije obeležje jednog hrišćanskog i pravoslavnog doma, pre svega, jeste da je dom osvećen. Pored toga, hrišćanski dom treba da ima: ikonu, kandilo, čirak i sveću, slovo, kadionicu, bosiljak i tamjan, Sveto pismo i Molitvenik.

Osvećenje doma
Kada se jedna kuća ili stan sagradi, okreči, ulepša, i kada se nameste stvari, i kada u njemu porodica započne život, potrebno je izvršiti osvećenje doma.To osvećenje vrši nadležni sveštenik.
Osvećenje se vrši u svako doba dana. U molitvama na osvećenju, sveštenik se moli za napredak doma, za zdravlje i sreću ukućana, naročito dece, za slogu, za ljubav, razumevanje među ukućanima i za svako dobro koje hrišćani mole od Boga.
Možda vas zanima:

Danas je letnji Aranđelovdan: Dan za nove početke, a veruje se da devojke nikako ne smeju ovo da rade
Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Svetog arhangela Gavrila, slavi ga kao blagovesnika koji je najavljivao sve značajne događaje u hrišćanstvu. Današnji praznik ustanovljen je na Svetoj Gori u devetom veku povodom javljanja arhangela Gavrila u keliji kod Kareje, gde je prstom na kamenu ispisao pesmu Bogorodici.

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.
Možda vas zanima:

Danas je letnji Aranđelovdan: Dan za nove početke, a veruje se da devojke nikako ne smeju ovo da rade
Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Svetog arhangela Gavrila, slavi ga kao blagovesnika koji je najavljivao sve značajne događaje u hrišćanstvu. Današnji praznik ustanovljen je na Svetoj Gori u devetom veku povodom javljanja arhangela Gavrila u keliji kod Kareje, gde je prstom na kamenu ispisao pesmu Bogorodici.

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.
Možda vas zanima:

Danas je letnji Aranđelovdan: Dan za nove početke, a veruje se da devojke nikako ne smeju ovo da rade
Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Svetog arhangela Gavrila, slavi ga kao blagovesnika koji je najavljivao sve značajne događaje u hrišćanstvu. Današnji praznik ustanovljen je na Svetoj Gori u devetom veku povodom javljanja arhangela Gavrila u keliji kod Kareje, gde je prstom na kamenu ispisao pesmu Bogorodici.

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.
Ikona
Svaki hrišćanski dom treba da ima ikonu svoje krsne slave. Ikona se postavlja u najsvečanijoj prostoriji, trpezariji ili dnevnoj sobi i to uvek na istočnom zidu, a više o tome u odvojenom tekstu.
Kandilo
Kandilo se postaalja ispred ikone. Pali se uoči i na dan svakoga praznika i svake nedelje, a može goreti neprestano. Kandilo obično pali i održava domaćica. Kandilo i plamen na njemu simbolizuju svetlost nauke Hristove i svetlost života svetitelja pred kojim se kandilo pali. Istovremeno podseća, sve u kući da i oni treba da žive svetlim i čistim životom. Oni koji imaju u kući kandilo znaju kakvu neponovljivu duhovnu atmosferu uoči praznika i nedelje stvara drhtavi plamičak kandila. Naročito se to urezuje u detinju dušu, i ostaje kao najdraža uspomena iz detinjstva do kraja života. Ta atmosfera je nepresušna inspiracija svim umetničkim i pesničkim dušama i mnoga velika dela su stvorena inspirisana tom drhtavom i nezaboravnom svetlošću i igrom senki domaćeg kandila.
Čirak i sveća
Bez sveće se ne može izvršiti nijedan obred, ni molitva u kući. Čirak i sveća stoje na počasnom mestu u kući i pale se uvek pred molitvu. Plamen sveće ima istu simvoliku kao i kandilo.
Slovo, anafornik, prosfornik
Slovo je drveni pečat koji se utiskuje u slavski kolač. Slovo se, isto kao ikona, nosi u crkvu na osvećenje. Na pečatu su urezana slova: IS HS NI KA što znači Isus Hristos pobeđuje.
Bosiljak
Bosiljak je aromatična biljka, prijatnog mirisa, koja se gaji u baštama i cvećnjacima. Bosiljak se nabere složi u buket uveže se u struku i osuši. Takav se čuva preko cele godine i iznosi se kada sveštenik sveti vodicu da njime kropi ukućane.
Bosiljak i njegov prijatni miris simbolizuju blagodat Duha Svetoga.
Kadionica, žar i tamjan
Kadionica u domu je obično ručna, napravljena od zemlje ili metala, i ima raznih oblika koji su u skladu sa hrišćanskim duhom.
Pošto u gradovima često nema žara, potrebno je nabaviti specijalni briket u kolutićima koji zamenjuje žar i vrlo je praktičan. Kadionica i žar u njoj, simbolizuju našu žarku ljubav prema veri i toplotu naše hrišćanske duše. Miris tamjana simbolizuje blagodat Svetoga Duha. Kadionica se upotrebljava prilikom svake molitve. Domaćin kadi, držeći u desnoj ruci kadionicu i njome čini znak krsta.
Kadi se prvo stariji pa mlađi. Kadionica se takođe drži na svečanom mestu u kući.
Sveto pismo – Biblija
Ne može se u hrišćanskom svetu zamisliti dom bez Svetog pisma. Na hrišćanskom Zapadu u svakoj hotelskoj sobi, kraj uzglavlja, ima Sveto pismo, koje stoji gostu na raspolaganju da može da, pročita jedan odeljak iz ove svete knjige i da se tako duhovno okrepi. Nažalost, kod nas Sveto pismo, nije baš česta knjiga u domovima. Naročito zbog naše dece, omladine i budućnosti ovog naroda. Ne može se razumeti istorija, filozofija, umetnost, književnost, muzika, jednom rečju sveukupna civilizacija, bez Biblije. Biblija ili Sveto pismo (to su nazivi za istu knjigu), ima ne samo kulturni, već, pre svega, duhovni, molitveni, religiozni i vaspitni karakter.
(Religija.rs)

Ko je odlučio da Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić počivaju rame uz rame? Večnost spojila pismenost pod istim drvetom tišine
Mada su se u životu razmimoilazili u mišljenjima, Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić danas leže jedan pored drugog — simbolično ujedinjeni u smrti. Njihova večna kuća nalazi se u porti Saborne crkve u Beogradu, mestu koje nosi više značenja nego što se na prvi pogled čini.

U senci kneza Lazara: Tajanstveni život vojvode Ivana Kosančića
Ime mu se šapuće u stihovima, ali istorija o njemu gotovo da ćuti. Ivan Kosančić je jedan od najmističnijih srpskih junaka — slavljen u epskim pesmama, ali skriven u senkama istorijskih zapisa. Ko je zapravo bio vojvoda koji je pre polaska na Kosovo ugledao tursku vojsku i doneo kobnu vest?

Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.

Ovo je najjezivija srpska izreka! Mnogi nisu ni svesni njenog jezivog značenja, korene vuče iz doba Osmajlija
Ova izreka se spominje u našoj poznatoj srpskoj pesmi

Kuda je išao put cara Dušana kroz Srbiju? Tragovima vladara koji je sanjao carstvo
Srpski car Dušan nije imao jednu prestonicu, ni jednu stazu. Njegov put bio je mapa naraslog carstva, isprepleten crkvama, tvrđavama i granama moći koje su se pružale ka jugu i istoku.
Komentari(0)