U srpskoj narodnoj tradiciji, Prokopovdan (21. jul) je dan prepun mistike i verovanja da priroda tog dana otkriva svoje tajne. Ovaj praznik posvećen je Svetom Prokopiju, ali njegovi običaji vuku korene iz starih narodnih shvatanja o povezanosti čoveka i zemlje.
Zašto je Prokopovdan poseban?
Veruje se da se na Prokopovdan otvaraju zemlja i planine, pa se iz rudnika i pećina može čuti tajanstveni zvuk. U prošlosti, rudari su ga smatrali svojim praznikom, dok su seljaci pratili prirodne znakove kako bi predvideli kakva ih godina čeka.
Narodna verovanja i običaji
Možda vas zanima:
Od kore trešnje do svetlosti koja tera zlo – lilanje na Petrovdan
Na Petrovdan, kada sunce zalazi, iz mnogih sela u Srbiji počinju da sevaju krugovi vatre. Deca i mladi vrte u rukama plamene „lile“, a iskre obasjavaju letnju noć. Ovaj stari običaj, poznat kao lilanje, vekovima se vezuje za zaštitu doma, stoke i useva od nepogoda.
Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.
Možda vas zanima:
Od kore trešnje do svetlosti koja tera zlo – lilanje na Petrovdan
Na Petrovdan, kada sunce zalazi, iz mnogih sela u Srbiji počinju da sevaju krugovi vatre. Deca i mladi vrte u rukama plamene „lile“, a iskre obasjavaju letnju noć. Ovaj stari običaj, poznat kao lilanje, vekovima se vezuje za zaštitu doma, stoke i useva od nepogoda.
Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.
Možda vas zanima:
Od kore trešnje do svetlosti koja tera zlo – lilanje na Petrovdan
Na Petrovdan, kada sunce zalazi, iz mnogih sela u Srbiji počinju da sevaju krugovi vatre. Deca i mladi vrte u rukama plamene „lile“, a iskre obasjavaju letnju noć. Ovaj stari običaj, poznat kao lilanje, vekovima se vezuje za zaštitu doma, stoke i useva od nepogoda.
Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.
Ko na Prokopovdan započne važan posao, imaće sreće u njemu. Ljudi su verovali da je ovaj dan povoljan za početak gradnje kuće, oranja njive ili započinjanja bilo kakvog poduhvata.
Ako na ovaj dan grmi – godina će biti rodna. Seljaci su pažljivo osluškivali vreme, jer se verovalo da vremenske prilike na Prokopovdan određuju uspeh useva.
Rudari i kopači zlata nisu radili. Oni su smatrali da bi rad na ovaj dan mogao doneti nesreću, jer se verovalo da se tada otvaraju zemaljski prolazi ka podzemnim svetovima.
Prokopovdan u savremenom vremenu
Iako danas mnogi ne obraćaju pažnju na ova verovanja, u ruralnim krajevima Srbije i dalje se poštuje običaj da se ne kopaju temelji kuća i ne započinju teški fizički poslovi. Ljudi i dalje simbolično obeležavaju dan posmatranjem prirode i osluškivanjem znakova koje ona šalje.
Zašto su ovakvi običaji važni za srpsku kulturu?
Prokopovdan, kao i mnogi drugi narodni praznici, podseća nas na blisku vezu između čoveka i prirode. Ova verovanja možda danas imaju manje praktičnu vrednost, ali predstavljaju deo kolektivnog identiteta i tradicije koja se prenosi kroz generacije.
Neki od NAJVAŽNIJIH SRBA svih vremena SAHRANJENI SU NA ISTOM MESTU! Njihovi grobovi nalaze se iza ovih vrata
Od svih manastira Fruške gore Krušedol je verovatno najpoznatiji. A ima i razloga za to!
Vežbe za mozak: Tajna rituala zbog kojeg je Vladeta Jerotić imao fantastično pamćenje
Otkrijte jednostavne vežbe za mozak koje je Vladeta Jerotić praktikovao svakog dana i povrati mentalnu oštrinu odmah.
Danas je Sveti Andrej Prvozvani: Praznik na koji se sprema „Mečkina povojnica“, dan brojnih običaja, ali i zabrana
Da li ste čuli za “mečkinu povojnicu”? Pogledajte koji običaji, verovanja i zabrane važe na današnji dan!
Šta se radi sa slavskim kolačem koji ostane posle slave: Otac Dejan objašnjava šta je jedino ispravno
Nakon što prođe slava često nam ostane mnogo hrane, a ponekad i slavski kolač. Evo šta sa njim treba uraditi
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
Komentari(0)