Pesma "Tamo daleko" nije samo melodija koja odzvanja kroz vekove – ona je priča o patnji, gubitku i nepokolebljivom duhu srpskog naroda. Nastala tokom Prvog svetskog rata, ova tužna, ali ponosna kompozicija postala je simbol stradanja i nade, a i danas izaziva emocije gde god da se zapeva.

Kako je nastala pesma "Tamo daleko"?
Tokom povlačenja srpske vojske preko Albanije 1915. godine, vojnici su se suočili s nezamislivim stradanjima. Hiljade njih izgubilo je živote u snežnim vrletima, ali oni koji su preživeli pronašli su utočište na Krfu. Upravo tamo, u izgnanstvu i bolu za domovinom, nastala je "Tamo daleko" – pesma koja je opevala gubitak rodne grude i veru u povratak.
Ko je autor "Tamo daleko"?
Iako postoje različite verzije o autorstvu, najčešće se pominje da je pesmu napisao Đorđe Marinković, srpski vojnik koji je preživeo albansku golgotu. Prva verzija pesme prenela se usmenim putem, a vremenom je postala jedna od najpoznatijih srpskih patriotskih pesama.
Značenje i emocija koju pesma nosi
Tekst pesme izražava:
Tugu za izgubljenim domom – stihovi govore o ostavljenoj Srbiji, koja je daleko, ali zauvek u srcima onih koji su je morali napustiti.
Ponos i veru u pobedu – uprkos svemu, pesma odiše nadom da će se vojnici vratiti u svoju zemlju.
Sećanje na poginule – pesma odaje počast onima koji nisu dočekali kraj rata.
Zašto "Tamo daleko" živi i danas?
I posle više od jednog veka, "Tamo daleko" se peva na važnim državnim i istorijskim događajima, ali i u krugu porodice, među iseljenicima i u srpskim zajednicama širom sveta. Ova pesma nije samo deo istorije – ona je deo identiteta.
Njena jednostavna, ali snažna melodija i emotivni stihovi čine je večnom, jer podseća na snagu, ponos i bol kroz koje je srpski narod prošao. Bilo da je pevate tiho u sebi ili na glas, jedno je sigurno – "Tamo daleko" ostaje pesma koja dira dušu.

"Ukleti prsten" srpske kraljice 800 godina ležao u grobnici: Iskopao ga kralj Aleksandar i nosio kao amajliju, a onda mu je doneo zlu kob
U Narodnom muzeju ističu da je veoma malo sačuvanih zlatnih prstenova visokog ranga u Srbiji i da Teodorin nema premca.

POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.

Zabranjeni intervju sa Milunkom Savić iz 1971. godine
Prenosimo vam intervju koji nije smeo da ugleda svetlost dana

ČINJENICE O SRBIJI KOJE VAS NISU UČILI U ŠKOLAMA Mnoge zvuče kao trač, ali ovo se stvarno desilo
Srbija je zemlja mnogih neispričanih priča, puna dogodovština, tračeva, viceva i zanimljivih istorijskih činjenica za koje verovatno još uvek niste čuli.

OVO JE PRAVA ISTINA O MILOŠU OBILIĆU: Bio je turski zatočenik, evo da li je zaista ubio Murata u Kosovskom boju
Na Vidovdan 1389. srpske snage predvođene knezom Lazarem sukobile su se sa turskom vojskom koju je vodio sultan Murat. Srpski junak Miloš Obilić je uspeo da ubije Murata, a za vreme bitke je stradao i knez Lazar. I tako je nastao mit o Kosovskom boju, najslavnjoj srpskoj pobedi u istoriji naroda koji i te kako zna šta je rat…Da li je zaista bilo ovako?
Komentari(0)