Duboko ispod površine Srbije kriju se neobične građevine – moderne podzemne kuće koje pružaju savršen spoj ekologije, energetske efikasnosti i privatnosti.
Dok većina ljudi sanja o kući sa pogledom na planinu ili reku, pojedinci u Srbiji odlučili su da svoj dom sakriju ispod zemlje. Ove fascinantne građevine nisu samo arhitektonska čuda već i simbol novog načina života – održivog, energetski efikasnog i gotovo nevidljivog za spoljašnji svet.
Gde se nalaze ove misteriozne kuće?
Iako ih nema mnogo, podzemne kuće u Srbiji mogu se pronaći na različitim lokacijama – od Fruške gore i Zlatibora do Homoljskih planina. Najčešće ih grade ljudi koji žele potpuni mir, kontakt sa prirodom i energetsku samostalnost.
Zašto ljudi biraju da žive pod zemljom?
Razlozi su različiti – neki žele da se sklone od gradske buke i radoznalih pogleda, dok drugi traže način da smanje troškove grejanja i hlađenja. Podzemne kuće zadržavaju stabilnu temperaturu tokom cele godine, što ih čini izuzetno energetski efikasnim.
Kako izgledaju unutra?
Zaboravite na mračne, klaustrofobične prostorije – moderne podzemne kuće imaju prostrane sobe, velike prozore okrenute ka dvorištu i pametna rešenja za ventilaciju i osvetljenje. Neke od njih čak imaju i podzemne bašte koje omogućavaju uzgoj hrane tokom cele godine.
Koliko košta izgradnja podzemne kuće?
Iako može delovati kao luksuz, cena ovakvih kuća nije nužno viša od klasičnih građevina. U zavisnosti od veličine i materijala, troškovi gradnje mogu biti niži jer su zidovi prirodno zaštićeni zemljom, što smanjuje potrebu za izolacijom i fasadom.
Da li su podzemne kuće budućnost stanovanja?
Kako energetska efikasnost postaje sve važnija, ovakav tip stanovanja mogao bi postati popularniji u budućnosti. U svetu već postoje čitava naselja pod zemljom, a Srbija polako prati ovaj trend.
Ako ste ikada maštali o životu daleko od gužve, u potpunom skladu sa prirodom, možda je vreme da razmislite – da li biste mogli da živite u kući koju niko ne vidi?
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)