Crkveni kalendar za februar 2025. godine: Čekaju nas TRI VELIKA PRAZNIKA, a evo kada padaju i ZIMSKE ZADUŠNICE
Donosimo vam crkveni kalendar za februar 2025. godine. Čekaju nas tri velika praznika i zimske zadušnice, a evo koji datumi se posebno ističu.

Crkveni kalendar za februar 2025. godine.
Sveta Tri Jerarha
U sredu, 12. februara obeležavamo Sveta Tri Jerarha.
Možda vas zanima:

Sutra su ZIMSKE ZADUŠNICE: Sveštenik otkriva šta nikako ne treba raditi - ovo je strogo zabranjeno
Srpska pravoslavna crkva i vernici ove subote obeležavaju zadušnice, a običaj nalaže da se izađe na groblje, očisti grobno mesto i upale sveće

Zašto nikako ne smemo na groblje da nosimo plastično cveće na zadušnice: Sveštenik Popović objašnjava pravila ponašanja
Otac Predrag Popović nas upućuje u pravila ponašanja tokom zimskih zadušnica
Možda vas zanima:

Sutra su ZIMSKE ZADUŠNICE: Sveštenik otkriva šta nikako ne treba raditi - ovo je strogo zabranjeno
Srpska pravoslavna crkva i vernici ove subote obeležavaju zadušnice, a običaj nalaže da se izađe na groblje, očisti grobno mesto i upale sveće

Zašto nikako ne smemo na groblje da nosimo plastično cveće na zadušnice: Sveštenik Popović objašnjava pravila ponašanja
Otac Predrag Popović nas upućuje u pravila ponašanja tokom zimskih zadušnica
Možda vas zanima:

Sutra su ZIMSKE ZADUŠNICE: Sveštenik otkriva šta nikako ne treba raditi - ovo je strogo zabranjeno
Srpska pravoslavna crkva i vernici ove subote obeležavaju zadušnice, a običaj nalaže da se izađe na groblje, očisti grobno mesto i upale sveće

Zašto nikako ne smemo na groblje da nosimo plastično cveće na zadušnice: Sveštenik Popović objašnjava pravila ponašanja
Otac Predrag Popović nas upućuje u pravila ponašanja tokom zimskih zadušnica
Svaki od ovih svetitelja ima i svoj dan praznovanja u mesecu januaru i to: Vasilije Veliki 1. januar (po crkvenom), Grigorije Bogoslov 25. januar (po crkvenom) i Jovan Zlatoust 27. januar i 13. novembar (po crkvenom). A ovaj zajednički praznik ustanovljen je u 11. veku za vreme cara Aleksija Komnina.
Sveti Trifun
Srpska pravoslavna crkva 14. februara slavi Svetog Trifuna.
Sveti Trifun jedan je od Hristovih velikomučenika koji je stradao za hrišćansku veru. Srpska pravoslavna crkva Svetog Trifuna obeležava 14. februara po novom, odnosno 1. februara po starom kalendaru.
Sretenje Gospodnje
Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi na 40 dana od Božića. Po gregorijanskom kalendaru proslavlja se 2. februara, dok crkve koje se pridržavaju julijanskog kalendara, među kojima i Srpska pravoslavna crkva, proslavljaju 15. februara po gregorijanskom kalendaru (što je 2. februar po julijanskom kalendaru).
Sretenje se slavi kao Dan državnosti Srbije od 2002. godine, a od 2012. Dan državnosti obuhvata dva dana, 15. i 16. februar.
Sveti Simeon i Ana
Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju dan Svetog Simeona Bogoprimca i Svete Ane.
Sveti Simeon bio je jedan od znamenite Sedamdesetorice kojima je bio poveren posao prevođenja Biblije sa jevrejskog na grčki jezik. Prevodeći proroka Isaiju, i deo gde se kaže: "Evo djeva će zatrudneti i rodiće sina", on se zbuni, pa uze nož da izbriše reč "djeva" i zameni je sa rečju "devojka", i tako i prevede na grčki. U tom trenutku javio mu se anđeo Božji i odvratio ga od njegove namere, objasnivši mu da je proročanstvo istinito i da piše baš onako kako treba. Još mu je rekao i da neće umreti dok ne vidi Mesiju rođenog od device.
Kada je Devica Marija donela Isusa u jerusalimski hram, Duh Božji je to javio Simeonu, koji je tada bio već veoma star. Simeon brzo ode u hram i u hramu odmah prepozna i Devicu i sina po svetlosti koja je zračila oko njihovih glava kao oreol.
Radostan starac uze Hrista u ruke i zamoli Boga: "Sad otpuštaš u miru slugu svojega, Gospode, po reči svojoj; jer videše oči moje spasenje Tvoje". A tu se zadesila i Sveta Ana koja je i sama prepoznala Isusa i to svima objavila. Nedugo potom, Simeon je preminuo, a danas se smatra zaštitnikom dece, pa pravoslavni vernici danas obično mole dve molitve, jednu za malo dete i jednu za bolesno dete.
Zadušnice
Sveti mučenik Nikifor se obeležava 22. februara, a tog dana su i Zadušnice.
Sveti sveštenomučenik Haralampije
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 23. februara obeležavaju dan posvećen Svetom sveštenomučeniku Haralampiju, jednom od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva, poznat u narodu i kao "gospodar svih bolesti".
Prepodobni Simeon Mirotočivi
U sredu 26. februara, obeležava se Simeon Mirotočivi, a reč je o jednom od najvećih srpskih vladara - Stefanu Nemanji.
Nemanja je preminuo u dubokoj starosti, u manastiru Hilandar 13. februara 1199. ili 1200. godine. Prema hrišćanskom predanju, u trenutku njegove smrti prostoriju je obasjala svetlost. Sledeće godine ga je Svetogorski sabor kanonizovao kao svetog Simeona Mirotočivog, jer su njegove mošti točile miro. Njegov sin Sava je 1208. godine preneo njegove posmrtne ostatke u Srbiju, da bi nad njima izmirio svoju stariju braću Prvovenčanog i Vukana koji su se borili oko vlasti. Njegove mošti su tada položene u njegovu zadužbinu Studenicu, pored oca, u kojoj se i danas nalaze desno od oltara u sarkofagu.
U međuvremenu pomerane su njegove mošti nekoliko puta: iz Studenice u Žiču, pa nazad u Studenicu, zatim odatle u Sopoćane - gde su počivale 152 godine. U zemlji su bile ukopane 211 godina. Godine 1686. su prenete u Crnu Goru, a zatim vraćene u Studenicu 1701. godine. Poslednji put su (još samo godinu dana) svetiteljeve mošti izbivale - bile sklonjene 1790-1791. godine u Banat, u manastir Vojlovicu.
Srpska pravoslavna crkva ga proslavlja 26. februara po gregorijanskom, odnosno 13. februara po julijanskom kalendaru.
Ćirilovdan
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. februara slave Svetog Kirila Slovenskog, praznik koji se zove još i Ćirilovdan. Danas je pomen i na prepodobnog Avksentija.

Večeras pred spavanje svaka žena obavezno treba da urade 1 stvar: Naše bake taj običaj nikako nisu kršile, jer se veruje da ćete tako predvideti svoju sudbinu
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanskoj istoriji, kada je prema verovanju, Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti, gde je i umro.

Ne zatvaraj vrata odmah: Zašto se soba u kojoj je neko umro ostavljala otvorena sedam dana
Drevni običaj otvaranja prostora za dušu – da ne ostane zarobljena među zidovima

Kad crkveno zvono zazvoni samo: Narodni strah od nevidljivog gosta
U srpskoj tradiciji, neobjašnjivo zvonjenje označava smrt, opomenu ili dolazak duše

Kad petao zapeva: Zašto je njegov glas granica između svetova
U srpskom narodnom verovanju, petao ne budi samo ljude – on tera demone i označava povratak svetlosti

Kada ptica udari u prozor: Upozorenje iz narodnog predanja ili slučajnost?
Zašto su naši preci smatrali da je ptica na prozoru znak smrti, bolesti ili velike promene
Komentari(0)