SAČUVALE ČAST: 50 Srpkinja se utopilo bežeći od Turaka

21:00

Kultura 0

Za vreme vladavine Turaka nad Srbima, dogodio se podvig 50 srpskih devojaka koje su posle propasti Prvog srpskog ustanka, bežeći od turske osvete, rešile da se uhvate za ruke i skoče u Savu u selu Skela kraj Obrenovca.

Turska
Shutterstock

Ne želeći da izgube devojačku čast i dostojanstvo izabrale su smrt umesto sramote. Od 1813. godine pa sve do danas nije postavljen spomenik u znak sećanja na moralni podvig 50 mladih Srpkinja. Samo jedan skroman natpis na zgradi Doma svedoči o ovako velikom podvigu.

Srbi su uspeli da u Prvom srpskom ustanku proteraju Turke sa ovih prostora, ali posle nekoliko godina mira usledio je mirovni sporazum Rusije i Turske u Bukureštu 1813. godine, nakon čega je Srbija prepuštena na milost i nemilost Turcima.

Godinu dana kasnije počela je velika ofanziva na Srbiju, a naročito velike turske snage krenule su iz Bosne (oko 130.000 vojnika). Slom ustanika bio je izvestan pred ogromnom neprijateljskom silom, a Turci iz Bosne su sa zapada nadirali ka Beogradu. Na putu im se našlo i selo Skela kod Obrenovca, a tragični i herojski čin na koji se tada odlučila grupa žena i devojaka danas pamte samo veliki poznavaoci istorije i meštani obrenovačke opštine.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Nažalost, selo Skela je i za vreme Drugog svetskog rata preživelo tragediju, kada je 15. avgusta 1941. godine selo bilo prvo mesto u Jugoslaviji koje je bilo žrtva nemačke okupatorske kaznene ekspedicije. U znak odmazde kada su Posavski partizani ubili jednog nemačkog oficira i trojicu podoficira, streljano je 15 meštana Skele, a ostala 42 taoca su bila dovedena iz Beograda – iz Banjičkog logora i zatvora Specijalne policije. Posle streljanja tela ubijenih su bila obešena i ostavljena da vise ceo dan. Vest o odmazdi u selu Skela, radi zastrašivanja stanovništva je objavljena putem radija i novina, a bio je štampan i poseban plakat. Plakatom je stanovništo Beograda, ali i drugih mesta u Srbiji, bilo obavešteno o ovoj zločinačkoj akciji. Jedan primerak ovog plakata o spaljivanju sela Skele izložen je u stalnoj postavci Vojnog muzeja u Beogradu.

U znak sećanja na stradanja iz Drugog svetskog rata gotovo u svakom manjem mestu postoji spomenik sa imenima streljanih u odmazdama, dok je malo dalja prošlost prepuštena usmenom prenošenju lokalnog stanovništva. 205 godina u narodu živi priča o 50 srpskih devojaka kod sela Skela. Imena ovih heroina lagano se zaboravljaju, a to se ne bi dogodilo da su bila uklesana za ponos na mestu njihovog stradanja.

"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh

"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh

Kultura

21:00

30 januar, 2025

Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading