Stara narodna izreka i priča o lošoj sreći
Jedno od najzanimljivijih narodnih verovanja u Srbiji jeste ono da se za stolom ne sme pevati. Ovo pravilo često su prenosili stariji članovi porodice, objašnjavajući da pevanje za stolom donosi lošu sreću, svađu u kući ili čak glad.
Prema narodnoj predaji, sto se smatra svetim mestom u domu. Na njemu se servira hrana koja je plod teškog rada i božijeg blagoslova. Pevanje za stolom smatralo se nepoštovanjem ovog svetog prostora. Stariji su verovali da bi takvo ponašanje moglo uvrediti duhove predaka, koji su, prema verovanju, prisutni tokom obroka.
Još jedno objašnjenje dolazi iz praktičnih razloga – pevanje za stolom moglo bi omesti razgovor ili učiniti atmosferu neprijatnom. U zajednicama gde su obroci bili ključni trenutak okupljanja porodice, ovo pravilo obezbeđivalo je sklad i mir.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Iako se danas ova zabrana često ne shvata ozbiljno, ona ostaje zanimljiv deo narodnog nasleđa i podseća nas na vrednosti poštovanja, reda i zajedništva u porodici.
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Kako je Dobrica sa 4 razreda osnovne škole uspeo da napiše najpotresniju pesmu o Srbiji: Kada je pročitana, odrasli ljudi su plakali
Niko adekvatniji nije bio da nosi ime Dobrica od našeg pisca Dobrice Erića koji je napisao neverovatne pesme o Srbiji, pretočivši ih u čist melem za dušu
Komentari(0)