Mati Zlata, igumanija manastira Presvete Bogorodice Trojeručice, objasnila koliko je moćna reč "oprosti" čak i kada smo u pravu. NJeno objašnjenje objavila je Instagram stranica televizije "Hram".

- Mi toliko brzo živimo da zaboravimo čoveka da pitamo "kako si?". Da, kada dođe do iskušenja zaboravite malo na sebe i prvi priđete i kažete "oprosti mi". Ne "izvini". Izvini ne funkcioniše, šuplja reč. "Oprosti mi", sila te reči je velika. Iako ste u pravu, pomolite se Bogu, recite: "Gospode, možda jesam u pravu a možda ja i ne vidim dobro, ja osećam da jesam u pravu ali možda, ja Gospode, grešim. Ti samo vidiš ko je u pravu". I kad tako razmišljate, lakše ćete prići i drugom reći "oprosti". I porazićete tog bezbožnika jedan put, i drugi put, i opet "oprosti, oprosti, oprosti". I da vidite kako ćete umiriti čoveka. Nema drugog puta - istakla je mati.
Srpska pravoslavna crkva uči da je oproštaj ključan za duhovni život, i to kako u odnosu prema Bogu, tako i prema drugim ljudima.
Oprostiti znači osloboditi se gneva, mržnje, i osvetoljubivosti, i prihvatiti volju Božiju u odnosima sa drugima.
Prema učenju Srpske pravoslavne crkve, oproštaj je izraz ljubavi i pokajanja. Oprostiti drugima njihove grehe ne znači opravdati njihove postupke, već se radi o oslobađanju sebe od duhovnog tereta. Oproštaj se vidi kao čin koji omogućava duhovnu slobodu, pomirenje i izmirenje s Bogom i bližnjima.
U hrišćanskoj tradiciji, oproštaj je vezan za molitvu "Oče naš", gde se kaže: "Oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim." To znači da se oproštaj smatra uslovom za Božje oproštenje, što podseća na važnost pomirenja s drugim ljudima.
Crkva podstiče vernike da se, u skladu s Evanđeljem, trude da opraštaju, jer bez toga nema istinskog duhovnog napretka. Takođe, oproštaj je važan u procesu ličnog pomirenja i duhovnog isceljenja, kako bi se sprečile negativne posledice nakupljenog gneva i mržnje.

Sakriven među stenama Jerme: manastir Poganovo i njegove čuvene legende
Na levoj obali reke Jerme, nedaleko od sela Poganovo, smešten je manastir posvećen Svetom Jovanu Bogoslovu. Sklopljen sa prirodom, među strmim stenama koje se nadvijaju nad rekom, ovaj manastir deluje kao da je iznikao iz samog kamena. Spoj duhovnosti, umetnosti, legendi i prirodnih lepota čini ga jednim od najlepših kutaka jugoistočne Srbije.

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.

Tajna veza kneza Mihaila i glumice Katarine Ivanović: ljubav koja je potresla Beograd
Malo je poznato da je jedan od najomiljenijih srpskih vladara, knez Mihailo Obrenović, imao burnu ljubavnu aferu koja je intrigirala tadašnji Beograd. Iako se u istoriji najviše pamti po političkim reformama i tragičnom ubistvu u Košutnjaku 1868, njegov privatni život bio je jednako uzbudljiv.

Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.

Atentat na kralja Aleksandra Obrenovića koji je propao
Kralj Aleksandar Obrenović ostao je upamćen po krvavom Majskom prevratu 1903. godine, kada su on i kraljica Draga brutalno ubijeni u dvoru. Ipak, malo je poznato da su zavere protiv njega počele mnogo ranije, a jedan od pokušaja atentata umalo da promeni tok istorije Srbije još krajem 19. veka.
Komentari(0)