Srbi su nekada imali mnogo običaja koje su praktikovali. Većina njih se praktikuju i danas, a o onima koji su izumrli i dan danas se priča i služe kao inspiracija za mnoge legende.

U krajevima istočne Srbije i dan danas se priča o lapotu. Lapot je predstavljao običaj u kome bi najstariji ukućanin jednog domaćinstva bio ritualno ubijen. Razlog za njegovo ubistvo je bio to da je kao isuviše star i nesposoban bio opterećenje za porodicu.
O lapotu se osim toga ne zna mnogo. Odakle je potekao i do kada se praktikovao? Na ovo pitanje je teško dati odgovor. Sama reč lapot vodi poreklo od staroslovenske reči lap, koja znači da nešto izčezn ili ispari. Priče postoje da se ovaj čudan običaj praktikovao do kraja 19. veka kada je zvanično bio zabranjen.
Možda vas zanima:

Lapot - između legende i stvarnosti: Da li je u Srbiji postojao običaj ubijanja starih?
Obredi žrtvovanja izvodili su se na mnogo načina i iz mnogo razloga. A da li je običaj ubijanja staraca postojao u srpskom narodu?

Vodopad koji se pojavljuje i nestaje – prirodni fenomen Srbije
Ovaj misteriozni vodopad nalazi se u istočnom delu Srbije, u blizini Zlotske pećine i Lazarevog kanjona. Nastaje kada se sneg sa planinskih vrhova topi i puni podzemne tokove. Voda tada probija kroz stene i stvara moćan slap koji može dostići visinu od čak 20 metara.
Možda vas zanima:

Lapot - između legende i stvarnosti: Da li je u Srbiji postojao običaj ubijanja starih?
Obredi žrtvovanja izvodili su se na mnogo načina i iz mnogo razloga. A da li je običaj ubijanja staraca postojao u srpskom narodu?

Vodopad koji se pojavljuje i nestaje – prirodni fenomen Srbije
Ovaj misteriozni vodopad nalazi se u istočnom delu Srbije, u blizini Zlotske pećine i Lazarevog kanjona. Nastaje kada se sneg sa planinskih vrhova topi i puni podzemne tokove. Voda tada probija kroz stene i stvara moćan slap koji može dostići visinu od čak 20 metara.
Možda vas zanima:

Lapot - između legende i stvarnosti: Da li je u Srbiji postojao običaj ubijanja starih?
Obredi žrtvovanja izvodili su se na mnogo načina i iz mnogo razloga. A da li je običaj ubijanja staraca postojao u srpskom narodu?

Vodopad koji se pojavljuje i nestaje – prirodni fenomen Srbije
Ovaj misteriozni vodopad nalazi se u istočnom delu Srbije, u blizini Zlotske pećine i Lazarevog kanjona. Nastaje kada se sneg sa planinskih vrhova topi i puni podzemne tokove. Voda tada probija kroz stene i stvara moćan slap koji može dostići visinu od čak 20 metara.
Lapot je ponovo postao inspiracija za mnoge priče nakon što je reditelj Goran Paskaljević napravio kratkometražni dokumentarni film „Legenda o lapotu“. U filmu se govori o ubistvu starca koji više nije mogao da radi i bio je preveliko opterećenje za siromašnu porodicu.

Da li je lapot stvarno nekada postojao ili je to samo mit? Poslednjih godina o lapotu se priča malo drugačije. Da bi se znala prava pozadina ovog običaja potrebno je ispričati i najpoznatiju priču o jednom pokušaju lapota.
Naime, davno je u jednom selu bila nezapamćena suša zbog koje je selu pretila glad. Jedan dečak, znajući da njegovog dedu čeka ubistvo, sakrio je starca da ga ne bi ubili. Nakon nekog vremena kada je opasnost nestala starac se vratio u selo, a glad je izbegnuta zahvaljujući mudrosti starca koji je znao kako da selo postupa u kriznoj situaciji.
Ova priča je bitna kada se govori o običaju lapota. Iako stari i nesposobni da se staraju o sebi, mudrost najstarijih je preko potrebna u teškim situacijama. Verovatno zbog toga je lapot samo legenda, a priča oko njega je preuveličana.

Govor duvanja na Pešterskoj visoravni: Kako su pastiri komunicirali zvižducima na vetru
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.
Komentari(0)