Srbi su nekada imali mnogo običaja koje su praktikovali. Većina njih se praktikuju i danas, a o onima koji su izumrli i dan danas se priča i služe kao inspiracija za mnoge legende.

U krajevima istočne Srbije i dan danas se priča o lapotu. Lapot je predstavljao običaj u kome bi najstariji ukućanin jednog domaćinstva bio ritualno ubijen. Razlog za njegovo ubistvo je bio to da je kao isuviše star i nesposoban bio opterećenje za porodicu.
O lapotu se osim toga ne zna mnogo. Odakle je potekao i do kada se praktikovao? Na ovo pitanje je teško dati odgovor. Sama reč lapot vodi poreklo od staroslovenske reči lap, koja znači da nešto izčezn ili ispari. Priče postoje da se ovaj čudan običaj praktikovao do kraja 19. veka kada je zvanično bio zabranjen.
Možda vas zanima:

Lapot - između legende i stvarnosti: Da li je u Srbiji postojao običaj ubijanja starih?
Obredi žrtvovanja izvodili su se na mnogo načina i iz mnogo razloga. A da li je običaj ubijanja staraca postojao u srpskom narodu?

Vodopad koji se pojavljuje i nestaje – prirodni fenomen Srbije
Ovaj misteriozni vodopad nalazi se u istočnom delu Srbije, u blizini Zlotske pećine i Lazarevog kanjona. Nastaje kada se sneg sa planinskih vrhova topi i puni podzemne tokove. Voda tada probija kroz stene i stvara moćan slap koji može dostići visinu od čak 20 metara.
Možda vas zanima:

Lapot - između legende i stvarnosti: Da li je u Srbiji postojao običaj ubijanja starih?
Obredi žrtvovanja izvodili su se na mnogo načina i iz mnogo razloga. A da li je običaj ubijanja staraca postojao u srpskom narodu?

Vodopad koji se pojavljuje i nestaje – prirodni fenomen Srbije
Ovaj misteriozni vodopad nalazi se u istočnom delu Srbije, u blizini Zlotske pećine i Lazarevog kanjona. Nastaje kada se sneg sa planinskih vrhova topi i puni podzemne tokove. Voda tada probija kroz stene i stvara moćan slap koji može dostići visinu od čak 20 metara.
Možda vas zanima:

Lapot - između legende i stvarnosti: Da li je u Srbiji postojao običaj ubijanja starih?
Obredi žrtvovanja izvodili su se na mnogo načina i iz mnogo razloga. A da li je običaj ubijanja staraca postojao u srpskom narodu?

Vodopad koji se pojavljuje i nestaje – prirodni fenomen Srbije
Ovaj misteriozni vodopad nalazi se u istočnom delu Srbije, u blizini Zlotske pećine i Lazarevog kanjona. Nastaje kada se sneg sa planinskih vrhova topi i puni podzemne tokove. Voda tada probija kroz stene i stvara moćan slap koji može dostići visinu od čak 20 metara.
Lapot je ponovo postao inspiracija za mnoge priče nakon što je reditelj Goran Paskaljević napravio kratkometražni dokumentarni film „Legenda o lapotu“. U filmu se govori o ubistvu starca koji više nije mogao da radi i bio je preveliko opterećenje za siromašnu porodicu.

Da li je lapot stvarno nekada postojao ili je to samo mit? Poslednjih godina o lapotu se priča malo drugačije. Da bi se znala prava pozadina ovog običaja potrebno je ispričati i najpoznatiju priču o jednom pokušaju lapota.
Naime, davno je u jednom selu bila nezapamćena suša zbog koje je selu pretila glad. Jedan dečak, znajući da njegovog dedu čeka ubistvo, sakrio je starca da ga ne bi ubili. Nakon nekog vremena kada je opasnost nestala starac se vratio u selo, a glad je izbegnuta zahvaljujući mudrosti starca koji je znao kako da selo postupa u kriznoj situaciji.
Ova priča je bitna kada se govori o običaju lapota. Iako stari i nesposobni da se staraju o sebi, mudrost najstarijih je preko potrebna u teškim situacijama. Verovatno zbog toga je lapot samo legenda, a priča oko njega je preuveličana.

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Komentari(0)