Srbija je dom mnogih fascinantnih muzeja, ali neki od njih su toliko neobični da privlače posebnu pažnju. Otkrivamo vam muzeje o kojima se retko priča!

Dok su muzeji kao što su Narodni muzej ili Muzej savremene umetnosti široko poznati, Srbija krije i mnoge neobične muzeje koji su prava atrakcija. Na primer, Muzej pčelarstva u Sremskim Karlovcima prikazuje istoriju pčelarstva u Srbiji i nudi interaktivne ture gde možete saznati sve o proizvodnji meda.
Još jedan zanimljiv muzej je Muzej vampira u Zarožju, gde možete saznati više o srpskim legendama o vampirima, uključujući čuvenu priču o vampiru Savi Savanoviću.
Za ljubitelje tehnologije, tu je Muzej nauke i tehnike u Beogradu, gde možete istražiti razvoj nauke u Srbiji kroz vekove, sa posebnim osvrtom na domaće naučnike poput Tesle i Pupina.
Ako volite neobične destinacije, ovi muzeji će vam sigurno pružiti jedinstveno iskustvo.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)