Rakija povezuje ljude: 5 srpskih poslastica koje se najbolje gustiraju uz ljutu prepečenicu
Jako srpsko piće koje može srušiti i najjače pijanice upravo je rakija

Međutim, ako želite da uživate u ovom piću na duže staze, morate znati kako ga piti i šta jesti uz nju. Pošto Rakija ume da “zada ozbiljan udarac”, nije svaka hrana kompatibilna sa njom. Srbi imaju nekoliko trikova da ih zadrže u trci onog ko može da pije najviše rakije, jer, na kraju ipak “može biti samo jedan”.
Kako bi ljudi koji dođu u Srbiju održali korak sa srpskim ljubiteljima rakije Dakle, preporučuju im se sledeća srpska jela koja se odlično uklapaju sa rakijom.
1. Ajvar i proja
Možda vas zanima:

Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak

Zdrav kao dren, opojan kao rakija: Tajna zaboravljene drenovače
U narodnoj medicini se uzimala na kašičicu, danas je retkost: rakija od drenjina krije moćan ukus i lekovitu simboliku.
Možda vas zanima:

Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak

Zdrav kao dren, opojan kao rakija: Tajna zaboravljene drenovače
U narodnoj medicini se uzimala na kašičicu, danas je retkost: rakija od drenjina krije moćan ukus i lekovitu simboliku.
Možda vas zanima:

Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak

Zdrav kao dren, opojan kao rakija: Tajna zaboravljene drenovače
U narodnoj medicini se uzimala na kašičicu, danas je retkost: rakija od drenjina krije moćan ukus i lekovitu simboliku.
Ta dva jela treba da budu zajedno sa rakijom na stolu dok se rakija ne povuče. Onda smo dobili “sveto trojstvo”! Za ljude koji još ne znaju za ta jela, evo malo informacija. Ajvar je zapečeni začin crvene paprike i patlidžana koji je popularan širom Balkana i istočne Evrope. Najbolji je onaj koji je domaći, uglavnom bakin. To je začinski specijalitet vrlo prijatnog ukusa. U zavisnosti od kvaliteta crvene paprike i koliko ljutih papričica dodajete, može biti blag, srednje ljut ili ekstra ljut.
S druge strane, imamo proju, to je jednostavno jelo od kukuruznog brašna, ulja, vode i soli. Mnogi recepti uključuju i prašak za pecivo, maslac, jaja i mleko kako bi dobijeni specijalitet bio još ukusniji. Proja se može poslužiti u obliku kalupa za kolače, ili iz tepsije i isečena u kružne / kvadratne komade. Dakle, kako se koristi ovo trojstvo: Popijte jednu ili dve čašice rakije. Zatim zahvatite kašičicom ajvar i razmažite ga preko komada proje. Čeka vas fenomenalan užitak!
2. Pihtije
Pihtije su tradicionalni zimski specijalitet, koji se pravi tako što se koriste nisko-kvalitetni komadići svinjetine. Oni se kuvaju u vodi sa biberom, lovorovim listom i soli. Meso se odvaja od kosti i tečnost se sipa u plitke posude. Dodaje se zatim beli luk i tanjiri se ostavljaju na hladnom mjestu. Aleva paprika se pospe odozgo, a zatim se pihtije narezuju na kockice.
3. Kiseli kupus
Kiseli kupus je još jedan komad opreme pripremljen za zimske dane u skoro svakom srpskom domaćinstvu. Obično se služi kao predjelo i super ide u kombinaciji s rakijom. Kiseli kupus je toliko bogat vitaminom C da ga Srbi jedu kao prevenciju u borbi protiv gripa. Neki piju čak i “rasol”, koji je, inače, odličan lek za masivan mamurluk.
4. Kajmak i Pršuta
Još jedan duo koji ide odlično sa rakijom. Ali, treba znati da su ta dva jela dobra samo ako su proizvedena na tradicionalan način – u privatnim domaćinstvima.
Evo nekoliko korisnih stavki o tim jelima. Kajmak je srpski izvorni sveži mlečni proizvod sa bogatim ukusom, ukusom obranog mleka. Najbolji je kada je svež – samo dan ili dva star. Može se čuvati nedeljama u frižideru, ali onda postaje čvrst, sa drugačijim ukusom. Postoje dve vrste kajmaka – vrlo mlad krem sa blagim ukusom i zreliji krem sa oštrijim ukusom i žućkastom bojom.
Pršuta je vrsta sušenog mesa. Kada je u pitanju geografsko poreklo, treba napomenuti regiju Užica, koja je najpoznatija po umetnosti pušenja mesa.
5. Čvarci
Čvarci, ili “svinjski čips”, je specijalno domaće jelo popularno u balkanskoj kuhinji, varijanta svinjskih koža. Ovo je u stvari rustikalni seoski specijalitet, uglavnom uobičajen za srpsku, bosanskohercegovačku i kontinentalnu hrvatsku kuhinju.
Kao i drugi tradicionalni svinjski proizvodi, čvarci se smatraju zimskom hranom. Tradicionalno vreme za preradu svinjetine na Balkanu je kasna jesen, a čvarci se konzumiraju tokom zime. Oni se mogu sami pojesti kao užina ili poslužiti uz rakiju ili se mogu koristiti kao sastojak u drugim receptima za hranu.
(slavorum)

Najlepša poslastica za početak jeseni: Kolač sa šljivama gotov za tren oka, miriše na detinjstvo
Umutite jaja sa šećerom dok smesa ne postane svetlije žuta

Kako se sprema varivo od koprive: zdravo jelo naših baka
Kopriva, biljka koju mnogi smatraju korovom, vekovima je bila dragocen sastojak srpske kuhinje i narodne medicine. U rano proleće, dok priroda tek buja, mladi listovi koprive pretvarali su se u ukusno varivo koje je hranilo i jačalo organizam. Ovo starinsko jelo danas se vraća na trpeze kao simbol zdrave i jednostavne ishrane.

SVAKA SRPKINJA OVO MORA DA ZNA DA NAPRAVI! Brza domaća pogača bez kvasca – gotova za samo 20 minuta, a DŽABAKA
Ova pogača se priprema za manje od pola sata, sa sastojcima koje sigurno već imate u kuhinji.

Kako se pravi tarana supa : tradicionalni recept sa brašnom, jajima i ljubavlju
Tarana supa, nekada nezaobilazna na srpskim trpezama, danas je gotovo iščezla iz svakodnevne kuhinje. Pravljena od jednostavnih sastojaka – brašna, jaja i malo soli – tarana je bila sinonim za domaću testeninu koja se čuvala u tegli i koristila kada zatreba. Miris ove supe i danas budi nostalgiju i podseća na detinjstvo u kućama naših baka.

OVAJ DŽEM OD ŠLJIVA NEMA NI TRUNKU KONZERVANSA! Recept izvučen iz bakine fioke, zdravlje u tegli
Danas među kupovnim džemovima prepunih aditiva, retkost je pronaći recept bez trunke konzervansa.
Komentari(0)