Jasno je da naš narod obožava pite te postoje razni načini pravljenja i ukusi pite. Ako vam je dosadila standardna pita, evo jednog starog i dobro poznatog recepta.
Jugoslovenske domaćice su nekada pravile propeć, pitu koja je sada zaboravljena, ali je toliko ukusna da ćete je sigurno od sada praviti.
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
400 g brašna
100 g masti
4 jajeta
350 g belog sira
500 ml mleka
200 ml vode
Priprema:
Vodu pomešajte sa brašnom i dodajte kašiku masti. Umestite testo i podelite na 5 delova. Razvucite svaki deo testa na krug veličine tanjira. Istopite mast, pa na prvo testo sipajte 2 kašike vrele masti i tako poređajte testo i mast dok ne utrošite četiri testa.
Četvrto testo se ne premazuje mašću. Razvucite testo da bude veće od tepsije u kojoj ćete peći. Stavite testo u tepsiju, a ivice neka budu preko nje. Umutite jaja, mleko i sir i pola smese sipajte preko testa. Zatim stavite peto testo i razvucite tako da pokrije ceo fil, pa onda sipajte ostatak fila. Krajeve pite koji vire preko tepsije ubacite unutra. Pecite u zagrejanoj rerni na 220°C oko 20 minuta.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Komentari(0)