OTVOREN PRVI RESTORAN SAMO ZA ŽENE U SRBIJI U ovom gradu već postoje ženske teretane, ženski frizeri i bazeni
U ovom rstoranu, muškarcima je zabranjen ulaz, i osoblje čine žene
U Novom Pazaru godinama postoje ženski termini na bazenima, u spa centrima i teretanama. Ovih dana u tom gradu otvoren je i restoran isključivo za žene. Prvi takav u Srbiji.
"To je potrebno našoj sredini koja je vrlo specifična po mnogo čemu. Potreba za ovim mestom mislim da je bila baš izražena", smatra Suzana Karišik, koja prvu jutarnju kafu ispija u novootvorenom restoranu.
Ova odluka nije doneta iz verskih razloga, već zbog potrebe lokalne zajednice, koju svakako kreiraju verska ubeđenja.
Možda vas zanima:

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Samira Avdović, vlasnica restorana kaže:
-Mislim da je svakoj ženi potrebno da bude sa svojom drugaricom, sestrom, a da može da se opusti, da bude u restoranu, a da se oseća kao kod kuće.
U Novom Pazaru, od davnina, muškarci se okupljaju u kahve-čajnicama, dok žene tu obično ne zalaze. Sada i žene imaju svoje mesto gde mogu nesmetano da se druže, prenosi Prva TV.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Sutra je Sveti mučenik Agatonik: Na ovaj praznik je važno uraditi dve stvari kako bismo imali uspešnu zimu
Sveti Mučenik Agatonik je hrišćanski svetitelj i mučenik iz 4. veka.

Sutra je Sveti apostol Tadej: Ako želite da se SAČUVATE OD BOLESTI i nesreće, obavezno uradite OVE dve stvari
Sveti apostol Tadej po kalendaru Srpske pravoslavne crkve slavi se 3. septembra.

Evo kako da razmnožite lavandu, ruzmarin i smilje iz reznice: Najpoznatiji srpski baštovan Dejan otkriva trikove
Baštovan Dejan Dragićević otkriva kako upravo sada treba da ožilite i razmnožite lavandu, ruzmarin i smilje iz reznice

Povratak korenima: Priča iz Kušića o čoveku koji je poslušao komšije i uspeo
Nakon Beograda, ekonomista Dragan Civrić odlučio je da sreću potraži u rodnom selu Kušići kod Ivanjice. Umesto hladnjače, poslušao je savet komšija i otvorio pumpu za gorivo – odluka koja je promenila život čitavog kraja.

DANAS SU SVETI MUČENICI FLOR I LAVR: Veruje se da je izgovaranje ovih reči spas i spokoj za dušu
Srpska pravoslavna crkva slavi Svete mučenike Flora i Lavra – braću po telu, duhu i po zanimanju. Obojica su bili revnosni hrišćani, a po zanatu kamenoresci. Živeli su u Iliriji.
Komentari(1)

Kakva je ovo diskriminacija? Zamislite da se objavi, da u neki restoran, ne mogu da udju zene. Sve NVO bi digle graju do neba u osudi.