POSLE ČETIRI DANA "PAKLA" SVE SE ISPLATI Težak posao, ali ne čekaju kupce

Poljanica, na dvadesetak kilometara od Vranja, obuhvataju više sela i na tom prostoru radi preko 30 ćumurana. Gotovo svako domaćinstvo u ovim selima ima svoju mini ćumuranu, najčešće onu najprimitivniju i najjeftiniju - od lima. Ćumur proizvode kako bi se malo pojačali s parama, a i za ličnu upotrebu. Ozbiljniji prozivođači, ćumur "peku" u zemlji ili u pravim ćumuranama, zidanim od opeke i blata. To su registrovani proizvođači sa razgranatom mrežom kupaca.

Zavisno od toga na koji se od tri načina ćumur pravi, zavisi i njegov kvalitet, odnosno kaloričnost, pa i cena. Najslabijeg kvaliteta je "iz lima", a najbolji je iz pravih ćumurskih peći. Koju god "mašinu" da imate za ćumur, drvo vam je najvažnije.

Najbolja je, naravno, hrastovina, ali se u peći "trpa" i bukovina, borovina, vrba, svaka drvena građa koju možete da nađete. Ipak, pravilo je - što kvalitetnije drvo, to bolji ćumur. S obzirom na to da je ovo brdsko-planinski kraj, drva za ćumur ne nedostaje, a proizvođači se kunu da seku isključivo svoju šumu i obeležena drva, planirana za seču. Veći proizvođači za potrebe pravljenja ćumura otkupljuju sečena drva od seljaka ili šumskog gazdinstva.

 

Postoje tri načina da se napravi ćumur, objašnjavaju stanovnici Poljanice kod Vranja:

Ali da počnemo od ove najjednostavnije, limene, "skalamerije". Najčešće od starih burića prave se limene "peći" koje dole imaju vratanca, a na vrhu "poklopac". Slična dečijem crtežu svemirskog broda, ovakva veća "pećka" u sebe može da primi četiri do pet kubika drva. Od toga ovaj "limenko" proizvešće osam do 10 džakova ćumura.
 

Nešto složeniji način pravljenja uglja, ali čiji je rezultat kvalitetniji, skuplji ćumur, je u zemlji. U ovoj veštini možete i sami da se okušate, jer vam ne treba nikakva posebna "skalamerija", sem komada zemlje i naravno određene količene drveta.
U zemlji se iskopa ne tako duboka rupa: 10 metara dužine oko četiri metara širine, dubine oko pola metra. Oko rupe valja iskopati i malo "odvoda". U ovu "raku" ređa se drvena građa. Kada je sve napunjeno prekrije se ostacima sitnog ćumura zaostalog od prošle proizvodnje, potom se nabaca sloj slame, i zapali. Posle četiri dana "pakla", ćumur se gasi vodom, suši i prosejava. Pakuje se u džakove i prodaje. Ovaj ćumur uglavnom ide u izvoz, u Grčku i Hrvatsku. U "raki" navedene veličine po pečenju se proizvede oko 200 džakova ćumura.

 

Ipak, i od dobrog ima bolje, pa se tako najkvalitetniji ćumur pravi u pravoj, starinskoj ćumurani. To su "kupolice" zidane od cigle i blata, ukopane u pesak, koje imaju vratanca dole i veliki otvor gore. Prave ćumurane drže registrovani proizvođači ćumura koji tokom proizvodnje uglavnom "spaljuju" bukvu, hrast i cer.
Sistem ređanja građe je isti kao u prethodna dva slučaja - prvo dole sitniji komadi drveta, pa krupniji. Dužina pečenja zavisi od kvaliteta građe, odnosno od toga koliko je drvo vlažno. U proseku, potrebno je oko pet-šest dana da se ispeče dobar ćumur. U ćumuranu prosečne veličine stane oko 10 do 12 metara drva, od čega će "izaći" oko 90 džakova najkvalitetnijeg ćumura. Kada se ugalj ispeče, u ove ćumurane se ne sipa voda, nego se čeka da se sam ohladi, što traje i po pet-šest dana.

Izvor: sms dn017
 

Komentari(0)

prethodna vest

Pogled puca na lepotu i istoriju sa 1000 metara nadmorske visine: Planina Tara dobila još jedan uređeni vidikovac

Aktuelno

13:00

22 decembar, 2022

sledeća vest

DANAS JE POBUSANI PONEDELJAK, VASKRS ZA MRTVE Evo šta bi valjalo ispoštovati od običaja o kojima je pisao još Vuk Karadžić

Aktuelno

10:00

24 april, 2023