EVO KADA SE NI ZA ŽIVU GLAVU NE IDE NA GROBLJE: Veruje se da je mnogo OPASNO i da ćete navući veliku NESREĆU
Kada se ne ide na groblje? Pitanje koje je svako od nas makar jednom u životu postavio.

Iako je savremeno doba uticalo da pojedini običaji padnu u zaborav, mnogi se i dalje prenose sa kolena na koleno. Među njima se posebno izdvaju oni koji su vezani za glavna životna razdoblja – počev od samog rođenja, preko krštenja, pa do poslednjeg ispraćaja na večni počinak.
Međutim, završetak životnog kruga nikako ne označava kraj i odlazak u zaborav. Naši voljeni i dalje žive u našim mislima i dragim uspomenama. Dok odlaskom na grob iznova im odajemo počast. Možemo slobodno da kažemo da običaji nakon sahrane, takođe, imaju veliki značaj kod nas.
Kada se ide na groblje, a kada ne?
Možda vas zanima:

Tajno groblje Rimljana kod Leskovca: Arheološko blago koje krije prošlost Balkana
Neistražene rimske grobnice u srcu Srbije otkrivaju tragove drevne civilizacije

NEOBIČNI SRPSKI GROBNI OBIČAJI – Zaboravljene tradicije i rituali vezani za smrt
Od ostavljanja hrane na grobovima do tajnih predmeta zakopanih uz pokojnika, srpski grobni običaji kriju duboka značenja i verovanja koja su vekovima oblikovala odnos naroda prema smrti. Koji od ovih rituala su i danas prisutni, a koji su zauvek nestali?
Možda vas zanima:

Tajno groblje Rimljana kod Leskovca: Arheološko blago koje krije prošlost Balkana
Neistražene rimske grobnice u srcu Srbije otkrivaju tragove drevne civilizacije

NEOBIČNI SRPSKI GROBNI OBIČAJI – Zaboravljene tradicije i rituali vezani za smrt
Od ostavljanja hrane na grobovima do tajnih predmeta zakopanih uz pokojnika, srpski grobni običaji kriju duboka značenja i verovanja koja su vekovima oblikovala odnos naroda prema smrti. Koji od ovih rituala su i danas prisutni, a koji su zauvek nestali?
Možda vas zanima:

Tajno groblje Rimljana kod Leskovca: Arheološko blago koje krije prošlost Balkana
Neistražene rimske grobnice u srcu Srbije otkrivaju tragove drevne civilizacije

NEOBIČNI SRPSKI GROBNI OBIČAJI – Zaboravljene tradicije i rituali vezani za smrt
Od ostavljanja hrane na grobovima do tajnih predmeta zakopanih uz pokojnika, srpski grobni običaji kriju duboka značenja i verovanja koja su vekovima oblikovala odnos naroda prema smrti. Koji od ovih rituala su i danas prisutni, a koji su zauvek nestali?
Hrišćanstvo ističe da je dužnost svakog od nas da čuva uspomenu na pretke. A to ćemo najbolje učiniti kroz molitvene razgovore sa njima, sećanja na divne dane provedene zajedno i, naravno, posetom njihove večne kuće. Znači, u svakom trenutku, kad god poželite, možete otići na groblje. Čak i kada se u crkvi ne vrše pomeni za upokojene.
Ipak, najveće nedoumice vezane za pitanje: "kada se ne ide na groblje" stvaraju veliki verski praznici. Mnogi ljudi smatraju da se za Božić i Uskrs ne posećuju preminuli. Što je pogrešno mišljenje.
Naime, dan kada je Isus Hrist pobedio smrt i na taj način svim ljudima podario večni život slavi se nekoliko dana. Upravo je drugi dan po uskrsnuću posvećen preminulima. Prema običajima, za Pobusni ponedeljak treba "pobusati" grobove najmilijih busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima Srbije on se obeležava kao zadušnice. Na groblje se iznose farbana jaja i pale sveće.
I za najradosniji hrišćanski praznik, Božić, posećuju se preminuli. Odnosno, na prvi dan Božića deli se jelo za pokoj duše umrlih i odlazi na groblje. Dok se u davna vremena verovalo da je večera pripremljena za Badnje veče namenjena mrtvima, pa su se oni na nju i pozivali.
Šta kažu narodna verovanja za sahrane?
Kult mrtvih prožet je mističnim verovanjima. Jedno od njih jeste da noću ne treba ići na groblje. Zapravo, naglašava se da su ove posete veoma opasne. Razlog za to leži u objašnjenju da je groblje grad mrtvih, gde borave njihove duše.
S obzirom da pored dobrih, postoje i zli dusi, posetom u noćne sate možete ih uznemiriti. Što za posledicu ima dolazak bolesti, nesreća, materijalnih i drugih problema u vašu porodicu.
(drnda.com)

PRE JEDNOG VEKA: Srbija je imala najviše STOGODIŠNJAKA na svetu, a evo šta su tada pisali o nama!
Da li smo pre jednog veka držali svetski rekord u dugovečnosti? Srbija je 1915. smatrana zemljom stogodišnjaka.Ako je verovati tadašnjim američkim novinama, u Srbiji je pre jednog veka živelo 575 stanovnika starijih od 100 godina – tri i po puta više nego danas.

SRBI SU NA PROSTORU LUGANSKA I DONJECKA IMALI SVOJE DVE DRŽAVE Dva Jovana povela su Srbe u seobe, pa postali KRVNI NEPRIJATELJI!
Kriza u Ukrajini tema je koja interesuje ceo svet. Sve oči uprte su u poteze Rusije, NATO pakta, međunarodne zajednice, Ukrajine i svih ostalih bitnih političkih faktora u svetu.

Kad su kneza Mihaila iskasapili na Košutnjaku, on je došao da se uveri da je mrtav: Lovci na njegovu glavu spremili su odmazdu, a ceh je platio Karađorđev sin
Gotovo sva ubistva srpskih državnika povezuje jedna činjenica, a to je da su pred atentat kao po pravilu svi oni ostajali bez podrške velikih sila. Pošto nije bilo nijedne od tih najmoćnijih država koja bi ih zaštitila, oni bi bili prepušteni određenim činiocima unutar zemlje, koji su ionako želeli njihovo uklanjanje.

Rusi su neko vreme u Beogradu, ali na ovih 10 stvari nikako ne mogu da se naviknu: To ne postoji čak ni u Rusiji
Bez obzira koliko dugo žive u našoj zemlji, Rusi su i dalje šokirani zbog ovih 10 stvari!

Glava mu bila iskasapljena, njegovo krvavo odelo i danas se čuva: Za atentat na kneza Mihaila osuđen je i Karađorđev sin, a ovo su mu bile poslednje reči
Mnogima je bilo u interesu da Mihailo bude ubijen. Engleskoj koja je bila protiv samostalnosti Srbije, Austriji koja je u Srbiji videla prepreku ka širenju na Bosnu i Hercegovinu, kao i zbog saveza koji je Mihailo sklopio sa Mađarima neposredno pre atentata.
Komentari(0)