Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice

U narodu poznata fraza "biti zdrav k'o dren" sasvim je razumljiva još od davnina ako imamo na umu veliki značaj za zdravlje ove biljke.
Naime, dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. U njemu se nalazi i dvostruko više askorbinske kiseline nego u pomorandži. Plodovi se jedu sveži, a mogu se i zamrzavati, sušiti, od njih se može praviti marmelada, čaj, sok ili kompot, a dobar je sastojak i kolača.
Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice.
Možda vas zanima:

Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument

Možda vas zanima:

Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument

Možda vas zanima:

Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument

Njegova lekovita svojstva se ogledaju u lečenju upale grla, slabokrvnosti, bolesti bubrega, dijareje, hemeroida, dijabetesa, te za brže zaceljivanje rana. Ruski naučnici su ustanovili da dren, njegova kora i listovi poseduju antimikrobiološko svojstvo. Mesnati deo ploda i ulje iz semenki može da se koristi za regeneraciju kože.
Ako se uz poremećaj rada creva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke. U Francuskoj i Italiji od drena se masovno proizvodi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi poput maslina. U Nemačkoj se kuvaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od testa i krompira. U Rusiji se od njega kuvaju ukusne supe i koristi se kao začin za specijalitete od mesa i ribe.
Ukusan i lekovit sok od drena
Sastojci:
- 1,300 kg zrelog crvenog drena- 3 kg šećera- 50 g limunske kiseline- voda, staklene boce, gaza
Priprema:
Dren operite i stavite da se kuva u pet litara vode. Kada se raspukne, dovoljno je kuvan, pa ga tada zgnječite kako biste dobili masu poput pirea. Takav dren nastavite da kuvate još 15 minuta, nakon čega ga cedaljkom izvadite iz lonca. U lonac dodaje još 1 l vode, 3 kg šećera, 50 g limunske kiseline, pa sve to mešajte i kuvajte još pola sata dok se šećer ne rastopi.
Penu koja će se nakupljati pri vrhu s vremena na vreme maknite, a kada ona potpuno nestane, sok je gotov. Nakon toga, zagrejte staklene boce, pa u njih preko gaze sipajte sok kako se mrvice ne bi našle u boci. Sok koji dobijete razredite vodom i uživajte.

Niko ne može takvoj da odoli: Žena koja ima ovu osobinu, privlači muškarce kao magnet!
Neke muškarce privlači fizički izgled žene, dok drugi više obraćaju pažnju na njene osobine. Čemu ne mogu da odole?

USPONI I PADOVI NIKOLE PAŠIĆA - KAKO MU JE KRAJ ALEKSANDAR ZAPEČATIO KARIJERU? Za sve je kriv njegov ROĐENI SIN!
Srpski ratni premijer i ministar inostranih poslova Nikola Pašić rođen je 1845. godine u Zaječaru

BILA MU JE PREKO CELIH GRUDI, MALO KO JE ZNAO: Evo kako je izgledala tetovaža kralja Aleksandra Karađorđevića
On je preko celih grudi imao ogromnu tetovažu

ZNALA JE DA JOJ MUŽ IMA LJUBAVNICE U SVAKOM SELU: Jedno mu nije oprostila, uzela je pištolj i...
Ljubica Obrenović, rođeno Vukomanović, bila je žena Miloša Obrenovića, u narodu poštovana kao velika gospođa, ali nije imala lak život

CRNA REKA ZDRAVLJA: Zašto je sok od aronije sa Golije najlekovitiji i kako se koristi protiv virusa i pritiska
Iako su je zvali "sibirskom borovnicom", aronija je u Srbiji pronašla idealno stanište – čiste planinske obronke. Otkrivamo zašto se sok od aronije sa planine Golije smatra najlekovitijom "crnom rekom zdravlja", kako se koristi protiv visokog pritiska i zašto je ova bobica najjači antioksidans koji raste kod nas.
Komentari(0)