Kralj Aleksandar Karađorđević nije želeo da dolazi u ovaj grad: Čaršija i dalje priča o tome! (FOTO)
Tokom svojih pokušaja da novostvorenu zemlju učrvsti kao ozbiljnu silu obišao je dobar deo Evrope tragično nastradavši u Marselju 1934. godine, ali jedan grad u Srbiji zaobilazio je u širokom luku

Kralj Aleksandar I Karađorđević vladao je u teškom periodu - kao prestolonaslednik je proveo narod kroz Albansku golgotu, tešku obnovu zemlje i ujedinjenje Srba, hrvata i Slovenaca u zajedničku državu. Tokom svojih pokušaja da novostvorenu zemlju učrvsti kao ozbiljnu silu obišao je dobar deo Evrope tragično nastradavši u Marselju 1934. godine, ali jedan grad u Srbiji zaobilazio je u širokom luku!
Čačani vole da prepričavaju urbanu legendu po kojoj njih nijedna vlast naročito "ne miriše", a da slična osećanja i oni gaje prema njoj. Kada se pokrene ta tema, osim nekih skorijih političkih događaja, većina pomene i anegdotu vezanu za kralja Aleksandra I Karađorđevića.
Priča kaže da istorija neslaganja Čačana i onih na vlasti u državi svoje korene vuče još iz 19. veka. Ovaj grad je svoj najveći procvat doživeo nakon što je Srbija stekla nezavisnost kada Čačak postaje veliki centar za promet poljoprivrednih proizvoda u Zapadnoj Srbiji. Zato možda i ne čudi što su Čačani važili za verne pristalice dinastije Obrenović.
Možda vas zanima:

Ukleti prsten kraljice Teodore doneo zlu kob kralju Aleksandru: Misterija blaga Nemanjića! (FOTO)
Izuzetan primerak nemanjićkog nakita zaobišla su bezbrojna turska pustošenja tokom 800 godina dok je počivao u tmni kraljevske grobnice, a igrom sudbine ponovo je zablistao na svetlu dana 1915.godine usred pakla Prvog svetskog rata

NESVAKIDAŠNJE MUZEJ U SLOVENIJI Ovde čuvaju uspomenu na KRALJA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆA (FOTO)
Rogaška Slatina - Ako vas put nanese ka Rogaškoj Slatini naićićete na izvor lekovite vode, prelep park i mesto koje je stalo u nekom davnom, možda lepšem vremenu. Nedaleko od tog parka, u zgradi koja stilski u potpunosti odudara od ambijenta, u jednoj prostoriji nalazi se najbogatija kolekcija predmeta Karađorđevića, koje sa ovim malim mestom na istoku Slovenije povezuje duga istorija. Ta zgrada je Anin Dvor.
Možda vas zanima:

Ukleti prsten kraljice Teodore doneo zlu kob kralju Aleksandru: Misterija blaga Nemanjića! (FOTO)
Izuzetan primerak nemanjićkog nakita zaobišla su bezbrojna turska pustošenja tokom 800 godina dok je počivao u tmni kraljevske grobnice, a igrom sudbine ponovo je zablistao na svetlu dana 1915.godine usred pakla Prvog svetskog rata

NESVAKIDAŠNJE MUZEJ U SLOVENIJI Ovde čuvaju uspomenu na KRALJA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆA (FOTO)
Rogaška Slatina - Ako vas put nanese ka Rogaškoj Slatini naićićete na izvor lekovite vode, prelep park i mesto koje je stalo u nekom davnom, možda lepšem vremenu. Nedaleko od tog parka, u zgradi koja stilski u potpunosti odudara od ambijenta, u jednoj prostoriji nalazi se najbogatija kolekcija predmeta Karađorđevića, koje sa ovim malim mestom na istoku Slovenije povezuje duga istorija. Ta zgrada je Anin Dvor.
Možda vas zanima:

Ukleti prsten kraljice Teodore doneo zlu kob kralju Aleksandru: Misterija blaga Nemanjića! (FOTO)
Izuzetan primerak nemanjićkog nakita zaobišla su bezbrojna turska pustošenja tokom 800 godina dok je počivao u tmni kraljevske grobnice, a igrom sudbine ponovo je zablistao na svetlu dana 1915.godine usred pakla Prvog svetskog rata

NESVAKIDAŠNJE MUZEJ U SLOVENIJI Ovde čuvaju uspomenu na KRALJA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆA (FOTO)
Rogaška Slatina - Ako vas put nanese ka Rogaškoj Slatini naićićete na izvor lekovite vode, prelep park i mesto koje je stalo u nekom davnom, možda lepšem vremenu. Nedaleko od tog parka, u zgradi koja stilski u potpunosti odudara od ambijenta, u jednoj prostoriji nalazi se najbogatija kolekcija predmeta Karađorđevića, koje sa ovim malim mestom na istoku Slovenije povezuje duga istorija. Ta zgrada je Anin Dvor.
Nakon Majskog prevrata 1903. godine Karađorđevići im to nisu zaboravili... Kralj Aleksandar I Karađorđević "Ujedinitelj" je od Prvog svetskog rata pa sve do svoje smrti 1934. Čačak posetio samo jednom! Verovatno se ni to ne bi dogodilo da Stepa Stepanović, junak pređašnjih ratova i veliki srpski vojvoda, svoje penzionerske dane nije provodio baš u ovom gradu - rodnom mestu svoje supruge.
U Beograd je odlazio kad je morao na poziv vrhovnog komandanta i njegovih ratnih saboraca. Vreme je provodio u bašti. Negovao je voće i cveće. Nikome nije odlazio u posetu i retko koga je primao. Voleo je da šeta pored Zapadne Morave po lepom vremenu. Upravo jednog takvog dana, 27. aprila 1929. godine Stepa Stepanović je preminuo.
Sahrana je održana 29. aprila 1929. godine, a njoj je prisustvovao i kralj Aleksandar I Karađorđević kome je ovo bila prva i jedina poseta Čačku. To je ujedno bio najveći javni skup u Čačku između dva svetska rata, kako po broju učesnika, tako i po društvenom ugledu i značaju prisutnih na sahrani.
(Dnevno)


KAKO JE SVETI PORFIRIJE UVERIO NEVERNIKA DA BOG POSTOJI? Njegove reči ga naterale da se zamisli "Dete, AKO NE ZNAŠ ni šta je..."
Prepodobni starac Porfirije rođen je 1906. godine u selu Sveti Jovan na ostrvu Evija. Još u nižim razredima je pokazao interesovanje ka monaštvu, a njegov doprinos je bio veliki.

ZAŠTO JE SVETA GORA ZABRANJENA ZA ŽENE I KOJE SRPKINJE SU JE POSETILE: Kazna za kršenje zabrane je SUROVA, a ovo je razlog za to
Poznato je svima da na Svetu Goru i u manastir Hilandar ne smeju da idu žene. Ipak, malo je poznat razlog koji stoji iza ove zabrane. Postoji legenda koja rasvetljava čitav slučaj, ali i svetovno objašnjenje.

Tajna srpskog Notr Dama: Najvoljenija svetiteljka kod Srba na fresci prikazana obnaženih grudi, a oko crkve nalazi se 70 grobova
Crkva Presvete Bogorodice izgrađena je u prvoj polovini 14. veka, ali je njen ktitor nepoznat. Na osnovu ktitorske kompozicije zna se da je crkvu podigao Mihailo, a srpski istraživači misle da je crkvica zadužbina Mihaila Anđelovića, velikog vojvode despota Lazara Brankovića.

ISKOPAN NEVEROVATAN PRIMERAK Mineral pronađen u Srbiji dobio ime po čuvenom srpskom vladaru Milošu Obrenoviću!
Novopronađeni mineral nazvao "milošin" u kneževu čast!
Komentari(0)