Za nerotkinju se ćuteći šije košulja, ćuti se i kad se postavljaju čini: Šta predstavlja ĆUTANJE u narodnom verovanju?
Šta se sve prema narodnom verovanju na Balkanu radi ćuteći i zbog čega?

Ćutanje je tajanstveno obavljanje neke magijske radnje. Ćuteći se izrađuju amajlije, igra "vrzino kolo", traži i kopa sakriveno zakopano blago, postavljaju čini, u gluho doba noći ćuteći kuva se na raskršću živ mačak ili petao za iznalaženje magične kosti, izvija živa vatra, ćuteći devet golih baba šiju magičnu košulju protivu bolesti, ćuteći se boje uskršnja jaja, nalaže badnjak na vatru, stoka poji o Božiću, hrane kokoši na Božić, vrača za udaju.
U selima Gornje Resave sprema se ćuteći "mutava proja" u petak pred venčanje mladenaca, u Crnoj Gori ćuti ručni dever kada se unosi "đevojačka pogača" i stavi na sto, ćuti i tašta kada nosi prćiju (otpremu) u zetovu kuću, kada pohođani predaju mladencima darove; kada se porodilja porađa, onda dever ćuti; za nerotkinju se ćuteći šije košulja da bi ostala gravidna; ako se ženi ne drže deca, onda tri isprošene devojke uz ćutanje šiju detetu pelene (Kosovo); ćuteći se obnosi voda oko potesa, da bi pala kiša, ubrazdi prva brazda protivu ptica štetočina, nose srpovi i poslednje požnjeveno klasje domaćinu, piše nationalgeographic.rs.
U Hercegovini čobani ćute na Badnji dan zbog vukova, pa se ćuteći progoni stoka kroz prokopani progon protivu bolesti. Baje se ćuteći, a basme se izgovaraju šaputanjem. Kad nekoga pogodi grom, onda ga treba ćuteći pomeriti s mesta.
Možda vas zanima:

Tradicija nalaže da Božićna trpeza mora sadržati ovih 7 specijaliteta: Još su je Nemnjići započeli, a poštuje se i danas
Ovaj običaj potiče još iz starih vremena kada nije bilo dovoljno namirnica i svako jelo je simbolizovao jedan dan u nedelji, zato ih je obavezno bilo sedam na trpezi

Neobične tradicije Srbije koje i dalje žive
Kako su običaji poput spaljivanja badnjaka i koledarske pesme opstali kroz vekove.
Možda vas zanima:

Tradicija nalaže da Božićna trpeza mora sadržati ovih 7 specijaliteta: Još su je Nemnjići započeli, a poštuje se i danas
Ovaj običaj potiče još iz starih vremena kada nije bilo dovoljno namirnica i svako jelo je simbolizovao jedan dan u nedelji, zato ih je obavezno bilo sedam na trpezi

Neobične tradicije Srbije koje i dalje žive
Kako su običaji poput spaljivanja badnjaka i koledarske pesme opstali kroz vekove.
Možda vas zanima:

Tradicija nalaže da Božićna trpeza mora sadržati ovih 7 specijaliteta: Još su je Nemnjići započeli, a poštuje se i danas
Ovaj običaj potiče još iz starih vremena kada nije bilo dovoljno namirnica i svako jelo je simbolizovao jedan dan u nedelji, zato ih je obavezno bilo sedam na trpezi

Neobične tradicije Srbije koje i dalje žive
Kako su običaji poput spaljivanja badnjaka i koledarske pesme opstali kroz vekove.
Izvor: Š. Kulišić, P. Ž. Petrović i N. Pantelić (1970). Mitološki rečnik (Etnolog)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

MISTERIJA TITOVE SAHRANE: Sumnja se da u sanduku uopšte nije bilo njegovo telo, nego nešto sasvim bizarno! (VIDEO)
Tog dana zemlja je bila zavijena u crno

BORIO SE JUNAČKI ZA SRBIJU, A ZAVRŠIO KAO NAJGORI NEPRIJATELJ: Tužan kraj najmlađeg srpskog vojvode! (FOTO)
Od skromnih početaka iz okrilja tipične seljačke porodice sredinom 19. veka, do puta u Beograd, Vojne akademije i učešća u čak šest ratova dospeo je među najveće vojskovođe našeg naroda

Nijedan sin me nije zvao na svadbu: Majka im mozak isprala, zgadila bi im se kad bi znali s kim je bila i šta je radila
Adil je imao težak život, ali mu najveći bol zadaju sinovi koji ga ni na svadbu nisu zvali

DŽEJU PISAO PESME, PRETUKAO ARKANA, DIVILI MU SE I NAJŽEŠĆI MOMCI: Legendarni Dorćolac stradao je jezivom smrću!(FOTO)
Džambina sudbina toliko je jeziva da ju je teško i prepričati...

Evo ko nikako ne sme da se pričesti na Ostrogu pred moštima Svetog Vasilija: Vladika Jovan otkrio zbog čega je određenim ljudima to zabranjeno u ovoj svetinji
U svojoj bedeci nekadašnji iguman manastira Ostrog, umirovljeni vladika Jovan, istakao je da ljudi bez milosti, koji ne praštaju, ne bi trebalo ni da poste, jer je u tom slučaju sve - prazno.
Komentari(0)