SVADBENI OBIČAJI KOD NAS I NA ZAPADU Jedan od možda najupečatljivijih momenata svake svadbe je bacanje bidermajera (FOTO/VIDEO)
Dan kada se mladenci čuvaju od zlih duhova

Jedan od možda najupečatljivijih momenata svake svadbe je bacanje bidermajera, i dilema koja će ga od devojaka uhvatiti i tako sebe označiti za "sledeću" za stajanje na "ludi kamen". Na nekim svadbama baca se i podvezica - koju hvataju muškarci.
Mladenci obavezno nose nešto plavo, nešto staro, nešto novo i nešto tuđe. To dolazi iz stare engelske pesmice. Nešto staro predstavlja kontinuitet i tradiciju, nešto novo je pozitivan stav prema budućnosti, nešto pozajmljeno simboliše sreću, a plavo je čistota, ljubav i vernost.
Shutterstock/Mlada
Verenički prsten se kod nas nosi na domalom prstu desne ruke, jer kod našeg naroda postoji priča o dobroj i lošoj strani. Dobra strana je uvek desna, tu sedi anđeo i zato tu dolazi prvo verenički prsten koji čuva mesto burmi, a kasnije i burma.
Možda vas zanima:

Srpski venčani običaji: Šta znači razbijanje čaše?
Razbijanje čaše na venčanjima jedno je od najzanimljivijih i najživopisnijih običaja u srpskoj tradiciji. Iako se danas često shvata kao detalj koji unosi zabavu u svadbenu ceremoniju, ovaj običaj nosi duboko simboličko značenje ukorenjeno u istoriji i verovanjima srpskog naroda.

Možda vas zanima:

Srpski venčani običaji: Šta znači razbijanje čaše?
Razbijanje čaše na venčanjima jedno je od najzanimljivijih i najživopisnijih običaja u srpskoj tradiciji. Iako se danas često shvata kao detalj koji unosi zabavu u svadbenu ceremoniju, ovaj običaj nosi duboko simboličko značenje ukorenjeno u istoriji i verovanjima srpskog naroda.

Možda vas zanima:

Srpski venčani običaji: Šta znači razbijanje čaše?
Razbijanje čaše na venčanjima jedno je od najzanimljivijih i najživopisnijih običaja u srpskoj tradiciji. Iako se danas često shvata kao detalj koji unosi zabavu u svadbenu ceremoniju, ovaj običaj nosi duboko simboličko značenje ukorenjeno u istoriji i verovanjima srpskog naroda.

Na Zapadu je običaj drugačiji, pa se verenički prsten i burma stavljaju na levu stranu, jer se smatra da vena iz tog prsta ide direktno do srca. Taj običaj potiče još od starih Rimljana i oni su tu venu zvali "vena amoris".
Kraljica Viktorija je 1840. uvela modu nošenja belih haljina na dan venčanja. Do tada su se jednostavno oblačile - najlepše haljine. U nekim krajevima Srbije, tačnije u Vojvodini, i dan danas je običaj da se nosi crvena haljina na venčanju, jer simbolizuje mnogo ljubavi.
Shutterstock/Mlada
Danas na Zapadu postoje deveruše koje stoje uz mladu i sve do jedne nose iste haljine. Taj običaj potiče iz starog Rima, gde je istim haljinama trebalo zavarati zle duhove koji su mogli da unesreće mladu. I kod nas je postojao običaj da su se žene (takozvane "lazarice") prerušavale u mlade i mladoženje iz istog razloga kao i deveruše - da bi zbunile zle duhove.
vikipedija/Lazarice
Kad smo kod zaštite od zlih duhova: na Zapadu mlade zato nose veo. Taj običaj vodi poreklo iz starog Rima. Sličan običaj je i kod nas. Smatralo se da je baš na dan svadbe delovanje nečastivih sila pojačano. Zato su se vezivali crveni končići, kitilo se ogledalcima da bi se demoni uplašili svoje ružnoće i stavljao beli luk u nedra protiv uroka. Pre skidanja venčanice, običaj je bio da se mladin veo zakači na drvo, koje je simbol poroda i novog života.
Shutterstock/Mlada
Svadbena torta vodi poreklo iz Rima i Grčke, gde je bio običaj da se hleb lomi preko mladine glave da bi imala poroda. Kod nas je običaj da mlada uzima u naručje najmlađe dete iz muževljeve familije (nahoče), podiže iznad glave i okreće tri puta u krug kako bi ona i mladoženja imali mnogo dece. Pre odlaska na venčanje, mlada prima blagoslov od roditelja i nazdravlja sa svatovima.
Mlada pije iz staklene čaše, a zatim je baca. Ako se čaša razbije, rodiće muško dete, a ukoliko ostane cela - biće žensko. Torta je kod nas uvedena tek kasnije i simbolizuje sladak bračni život. Vlada običaj da se pred sečenje torte mladenci dugo ljube i tako svima pokažu svoju ljubav.
Shutterstock/Mlada
Zapadni običaj vezivanja u čvor potiče iz keltske, hindu i egipatske kulture, u kojima se vezuju ruke mlade i mladoženje. Običaj pokazuje vezanost dve duše i njihovu posvećenost. Taj običaj videćete i kod nas na crkvenim venčanjima i ima slično značenje.
Kao i na Zapadu, tako i kod nas postoji običaj prenošenja mlade preko praga. Razlog je isti - da se ne probude duhovi predaka koji, po slovenskom verovanju, žive u pragu kuće.
Na Zapadu se venčanja obično dešavaju u junu: taj običaj vodi poreklo iz Rima, gde je bilo dobro venčavati se u junu, jer je boginja Junona upravljala brakovima i porođajima. Kod nas su se venčanja uglavnom dešavala u jesen (septembar ili oktobar) kada se svi poslovi u polju i oko zimnice završe.
Shutterstock/Mlada
Medeni mesec nije uvek bilo luksuzno putovanje posle sklapanja braka. Naime, u drevnim severnjačkim običajima, posle venčanja bračni par se krio i niko ih nije viđao. Rođaci bi im darivali medno vino za tih 30 dana ili jednog lunarnog meseca. Odatle taj naziv i vuče poreklo. Kod nas nije postojao takav običaj. Mi smo imali "slaganje mladanaca" i njihovo uvođenje u bračnu sobu koje je radio kum ili neko od mladinih rođaka, što je bilo praćeno bukom.
Mnogo toga baš i nema veze sa Srbijom i običajima ovde, ali je usvojeno i kod nas, i primenjuje se zajedno sa starim našim običajima.
Izvor: newyorkbride


KAKO JE SVETI PORFIRIJE UVERIO NEVERNIKA DA BOG POSTOJI? Njegove reči ga naterale da se zamisli "Dete, AKO NE ZNAŠ ni šta je..."
Prepodobni starac Porfirije rođen je 1906. godine u selu Sveti Jovan na ostrvu Evija. Još u nižim razredima je pokazao interesovanje ka monaštvu, a njegov doprinos je bio veliki.

ZAŠTO JE SVETA GORA ZABRANJENA ZA ŽENE I KOJE SRPKINJE SU JE POSETILE: Kazna za kršenje zabrane je SUROVA, a ovo je razlog za to
Poznato je svima da na Svetu Goru i u manastir Hilandar ne smeju da idu žene. Ipak, malo je poznat razlog koji stoji iza ove zabrane. Postoji legenda koja rasvetljava čitav slučaj, ali i svetovno objašnjenje.

Tajna srpskog Notr Dama: Najvoljenija svetiteljka kod Srba na fresci prikazana obnaženih grudi, a oko crkve nalazi se 70 grobova
Crkva Presvete Bogorodice izgrađena je u prvoj polovini 14. veka, ali je njen ktitor nepoznat. Na osnovu ktitorske kompozicije zna se da je crkvu podigao Mihailo, a srpski istraživači misle da je crkvica zadužbina Mihaila Anđelovića, velikog vojvode despota Lazara Brankovića.

ISKOPAN NEVEROVATAN PRIMERAK Mineral pronađen u Srbiji dobio ime po čuvenom srpskom vladaru Milošu Obrenoviću!
Novopronađeni mineral nazvao "milošin" u kneževu čast!
Komentari(0)