STAROGRADSKA MUZIKA U JUGOSLAVIJI Pesme toga doba su se izvodile po kafanama, gde su se građani okupljali i družili (VIDEO)

Lepote Srbije

10:00

Zanimljivosti 0

Starogradska muzika je nastala krajem 19. i početkom 20-og veka u Srbiji i Makedoniji kao spoj tradicionalne narodne muzike i uticaja tadašnje zabavne muzike sa zapada. Nastala u gradskim sredinama Makedonije, u Beogradu, Novom Sadu, Somboru, Šapcu.

STAROGRADSKA MUZIKA U JUGOSLAVIJI Pesme toga doba su se izvodile po kafanama, gde su se građani okupljali i družili (VIDEO)
vikipedija

Starogradska muzika, kao većina žanrova popularne muzike, postoji kao posebna oznaka na tržištu muzike, kao i u narodnoj svakodnevnoj terminologiji.

Sam naziv „starogradska muzika” nije mogao biti izmišljen u vremenu nastanka današnjeg korpusa pesama, te se proklamovanje ovog termina vezuje za društvo u socijalističkoj Jugoslaviji, najjasnije od 1970-ih. U terminološkom aparatu ovog rada se pod „gradskom narodnom muzikom” podrazumeva popularna (ne-folklorna) narodna muzika različitog porekla u geografskom i individualnom pogledu, a koja je vokalno i/ili instrumentalno izvođena pre Drugog svetskog rata u kontekstu kafanskog muziciranja, prenošena usmenim i medijskim putevima.

Muzičko-poetski odlikuje je prilagođenost narodnih melodija različitih lokalnih dijalekata zapadnim aranžmanskim rešenjima u pogledu oblika, harmonizacije i orkestracije; a zavisno od okolnosti, mogući su sinonimi „varoška” i „sevdalinka”. S druge strane, starogradska muzika je savremena nostalgična regionalna popularna praksa zasnovana na stilu pomenute gradske narodne muzike i konceptualnom kontrastiranju drugom žanru — novokomponovanoj narodnoj muzici.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

 

Muzika toga doba se izvodila po kafanama, gde su se građani okupljali i družili. Dubravka Nešović, naš jedini magistar i profesor pevanja, je najpoznatija i najbolja interpretatorka starogradske pesme. Tu su i Cune Gojković, Duško Jakšić, Dušan i Žarko Dančuo, Mile Bogdanović i Zvonko Bogdan. Poznate starogradske pesme: Bolujem ja, boluješ ti, Imam jednu želju, Na te mislim, Ne vredi plakati, Da smo se ranije sreli…. Makedonske pesme: Ako umram il zaginam, Bitola moj roden kraj, Biljana platno beleše….

Ruske romanse izvodila je najpre Olga Jančevecka, pa Olivera Marković, Dušan Jakšić, Živan Saramandić i Živan Milić. Neke romanse: Sonja, Oči čornie, Te oči tvoje zelene, Podmoskovske večeri…

Vranjanske pesme, specifične za taj kraj, pune su čežnje,neuzvraćene ljubavi, derta, “žali za mladost”. Najpoznatiji izvodjači su Vasilija Radojčić (Dimitrijo, sine Mitre; Mito, bekrijo, Ajde Jano kolo da igramo) i Staniša Stošić( Stojanke bela Vranjanke i Lela Vranjanka).

 

 

U Bosni imamo gradsku ljubavnu baladu specifične osećajnosti-sevdalinku, koja peva o ašikovanju, čežnji, melanholiji. Najpoznatiji je Himzo Polovina iz Mostara ( Moj behare, ko li mi te bere; Stade se cvijeće rosom kititi; Kad ja pođoh na Bembašu (stara sefardska pesma); Kradem ti se u večeri; Emina), zatim Nedžad Salković (Ne klepeći nanulama), Safet Isović, Beba Selimović i Nada Mamula. Sevdalinke su na svoj način izvodili i drugi muzičari: Ibrica Jusić, Jadranka Stojaković (Što te nema),Josipa Lisac (Omer Beže), Indexi i Davorin Popović (Žute dunje).

Dalmatinska klapa (od klapa-družina), izvorno muška pesma, nastala u 19. veku, tako sto su se uveče okupljali muškarci na rivi ili u konobi pa pevali, uglavnom ljubavne serenade. One su simbol dalmatinskog (mediteranskog) identiteta. 1967. godine osnovan je festival klapa u Omišu.

Kićo Slabinac i Vera Svoboda su najpoznatiji izvodjači slavonskih bećaraca.

Poznati izvođači:

Dubrovka Nesovic
Zvonko Bogdan
Olivera Marković
Staniša Stošić
Sekset Skadarlija
Grupa Legende
Anslambl Lole

Izvor: secanja, vikipedija, dais.sanu

Komentari(0)

Loading