NAJSTARIJE ORUŽJE KOJE JE ČOVEK STVORIO Znate li tokom kojeg veka se u Srbiji upotrebljavalo koplje? (VIDEO)

Lepote Srbije

13:00

Zanimljivosti 0

Koplje je drevno oružje koje se koristilo za lov, odnosno rat. Poznato je od paleolitika, a široko se koristilo sve do pronalaska i razvoja vatrenog oružja. Danas je bacanje koplja jedno od disciplina lake atletike.

NAJSTARIJE ORUŽJE KOJE JE ČOVEK STVORIO Znate li tokom kojeg veka se u Srbiji upotrebljavalo koplje? (VIDEO)
Printscreen/Youtube

U pitanju je jedno od najstarijih oružja koje je čovek stvorio.

NAJSTARIJE ORUŽJE KOJE JE ČOVEK STVORIO Znate li tokom kojeg veka se u Srbiji upotrebljavalo koplje? (VIDEO) Printscreen/Youtube
 

 

Koplje spada u bodno oružje i vremenom se razvilo nekoliko njegovih tipova, od kojih su osnovni kratko pešačko i dugo konjaničko.

Možda vas zanima:

SRPSKA TRADICIONALNA KUHINJA KROZ VEKOVE Ribama je čak pridavan lekovit i magijski značaj u lečenju raznih bolesti (FOTO/VIDEO)

SRPSKA TRADICIONALNA KUHINJA KROZ VEKOVE Ribama je čak pridavan lekovit i magijski značaj u lečenju raznih bolesti (FOTO/VIDEO)

Zanimljivosti

09:20

28 jun, 2022

Naša nacionalna kuhinja je jedna od najosobenijih zbog toga što je naš narod odvajkada iznalazio različite načine pripremanja jela. Helmold, nemački istoričar 12. veka, opisujući osvajanje slovenskih teritorija od strane Karla Velikog, pominje jedan prijem kod kralja Pribislava, govoreći: Pribislav nas je primio veoma ljubazno i priredio nam obilnu gozbu. Dvadeset jela je bilo na stolu, što su ga postavili pred nas

Možda vas zanima:

SRPSKA TRADICIONALNA KUHINJA KROZ VEKOVE Ribama je čak pridavan lekovit i magijski značaj u lečenju raznih bolesti (FOTO/VIDEO)

SRPSKA TRADICIONALNA KUHINJA KROZ VEKOVE Ribama je čak pridavan lekovit i magijski značaj u lečenju raznih bolesti (FOTO/VIDEO)

Zanimljivosti

09:20

28 jun, 2022

Naša nacionalna kuhinja je jedna od najosobenijih zbog toga što je naš narod odvajkada iznalazio različite načine pripremanja jela. Helmold, nemački istoričar 12. veka, opisujući osvajanje slovenskih teritorija od strane Karla Velikog, pominje jedan prijem kod kralja Pribislava, govoreći: Pribislav nas je primio veoma ljubazno i priredio nam obilnu gozbu. Dvadeset jela je bilo na stolu, što su ga postavili pred nas

Možda vas zanima:

SRPSKA TRADICIONALNA KUHINJA KROZ VEKOVE Ribama je čak pridavan lekovit i magijski značaj u lečenju raznih bolesti (FOTO/VIDEO)

SRPSKA TRADICIONALNA KUHINJA KROZ VEKOVE Ribama je čak pridavan lekovit i magijski značaj u lečenju raznih bolesti (FOTO/VIDEO)

Zanimljivosti

09:20

28 jun, 2022

Naša nacionalna kuhinja je jedna od najosobenijih zbog toga što je naš narod odvajkada iznalazio različite načine pripremanja jela. Helmold, nemački istoričar 12. veka, opisujući osvajanje slovenskih teritorija od strane Karla Velikog, pominje jedan prijem kod kralja Pribislava, govoreći: Pribislav nas je primio veoma ljubazno i priredio nam obilnu gozbu. Dvadeset jela je bilo na stolu, što su ga postavili pred nas

Koplje je sastavljeno iz dva dela: zašiljenog gvozdenog bodila i drvenog kopljišta.

Bodil je sastavljen iz vrha, oštrice, rebra i tuljca. Kopljište je obično na kraju okovano gvožđem, da bi se moglo pobosti u zemlju.

Reč koplje je praslovenskog porekla, a u starosrpskom jeziku za koplje je upotrebljavan i termin sulica, dok su vojnici koji su bili naoružani kopljem nazivani suličnici.

 

 

Romejski istoričar Prokopije iz Cezareje piše da se su Sloveni koristili koplja sa malim kopljištem.

NAJSTARIJE ORUŽJE KOJE JE ČOVEK STVORIO Znate li tokom kojeg veka se u Srbiji upotrebljavalo koplje? (VIDEO) Printscreen/Youtube
 

 

Tokom XIV veka u Srbiji se verovatno upotrebljavalo koplje sa bodilom vitkog oblika u vidu vrbovog lista, bez rebra na sredini, sa kratkim i srednjim tuljcem.

Pojačanjem oklopa došlo je do povećanja dimenzija bodila, a donekle je izmenjen i njegov oblik. Srpska koplja, kako pešačka tako i konjanička, nisu prelazila dužinu od dva metra.

Na fotografiji se nalazi freska Svetog ratnika Jakova Persijskog iz Manastira Manasije.

BONUS VIDEO:

Izvor: Srpska srednjovekovna istorija

Komentari(0)

Loading