TURCI GA TRI PUTA PRETVARALI U DŽAMIJU Jedan od najstarijih hramova u Srbiji
Čačanska Crkva Svetog Vaznesenja Gospodnjeg jedna je od najstarijih u Srbiji, sa istorijom dugom 800 godina.

Crkva je kroz svoju burnu istoriju bila i manastir, potom džamija, a sada je parohijska crkva. Kao manastir, zadužbina župana Stracimira, brata Stefana Nemanje, bila je četvrta u rangu srpskih bogomolja srednjovekovne Srbije uz Hilandar, Studenicu i Đurđeve stupove.
Svedok ere Nemanjića
Istorija tog hrama veoma je burna i gotovo neverovatna. Nastao je kao kraljevski manastir, budući da je zadužbinar bio iz vladarske kuće, a o tome svedoči i da ima dve kule zvonika, što je u srednjovekovnoj Srbiji Nemanjića bio simbol vladarske zadužbine.
Možda vas zanima:

ARHITEKTURA STARIH RIMLJANA OSTAVLJA BEZ DAHA Podno grejanje i staklo na prozorima samo su deo ove velelepne kulture (FOTO/VIDEO)
Arhitektura starih Rimljana u samom centru Čačka ostavlja bez daha, a nakon termi koje su pronađene pre više od pola veka arheolozi Narodnog muzeja došli su do novih, fantastičnih otkrića.

ZBIRKA MUZEJA U ČAČKU Ostaci spaljenog pokojnika i bronzani nakit, sadržaj pogrebne urne iz srednjeg bronzanog doba
Oko 1500 – 1200 godina p.n.e, pronađene na arheološkom lokalitetu Dubac u selu Jančiči na planini Kablar u blizini Čačka, zapadna Srbija. Pored delova ljudskih kostiju, u urni su se nalazili i ostaci praistorijskog nakita – fibula, privezaka, ogrlica i prstenastih ukosnica.
Možda vas zanima:

ARHITEKTURA STARIH RIMLJANA OSTAVLJA BEZ DAHA Podno grejanje i staklo na prozorima samo su deo ove velelepne kulture (FOTO/VIDEO)
Arhitektura starih Rimljana u samom centru Čačka ostavlja bez daha, a nakon termi koje su pronađene pre više od pola veka arheolozi Narodnog muzeja došli su do novih, fantastičnih otkrića.

ZBIRKA MUZEJA U ČAČKU Ostaci spaljenog pokojnika i bronzani nakit, sadržaj pogrebne urne iz srednjeg bronzanog doba
Oko 1500 – 1200 godina p.n.e, pronađene na arheološkom lokalitetu Dubac u selu Jančiči na planini Kablar u blizini Čačka, zapadna Srbija. Pored delova ljudskih kostiju, u urni su se nalazili i ostaci praistorijskog nakita – fibula, privezaka, ogrlica i prstenastih ukosnica.
Možda vas zanima:

ARHITEKTURA STARIH RIMLJANA OSTAVLJA BEZ DAHA Podno grejanje i staklo na prozorima samo su deo ove velelepne kulture (FOTO/VIDEO)
Arhitektura starih Rimljana u samom centru Čačka ostavlja bez daha, a nakon termi koje su pronađene pre više od pola veka arheolozi Narodnog muzeja došli su do novih, fantastičnih otkrića.

ZBIRKA MUZEJA U ČAČKU Ostaci spaljenog pokojnika i bronzani nakit, sadržaj pogrebne urne iz srednjeg bronzanog doba
Oko 1500 – 1200 godina p.n.e, pronađene na arheološkom lokalitetu Dubac u selu Jančiči na planini Kablar u blizini Čačka, zapadna Srbija. Pored delova ljudskih kostiju, u urni su se nalazili i ostaci praistorijskog nakita – fibula, privezaka, ogrlica i prstenastih ukosnica.
Čačanska crkva prvi put je teško oštećena posle pada srpske despotovine pod tursku vlast 1459. godine, a u 16. veku pretvorena je u džamiju. Koliko su je i Turci smatrali značajnom, svedoči i činjenica da je nazvana carskom osvajačkom džamijom.
Pravoslavni hram ponovo postaje posle austrijskog-turskog rata (1716-1718), ali samo na dve decenije, jer je Turci ponovo pretvaraju u džamiju posle novog rata (1736-1739). Ustanici tokom Prvog srpskog ustanka oslobađaju Čačak 1805. godine i crkva je ponovo vraćena pravoslavlju. Međutim, ni to nije dugo potrajalo pa je posle propasti ustanka 1813. Turci ponovo pretvaraju u džamiju.
Starija i od Studenice
Pošto je Srbija hatišerifom 1830. faktički dobila nezavisnost, džamija je napuštena, a njena obnova u crkvu počinje 1834.
Printscreen
Pored veoma vrednog ikonostasa, u čačanskoj crkvi Svetog Vaznesenja Gospodnjeg čuvaju se i vredne rukopisne knjige. To su Čačansko četvorojevanđelje, koje je nastalo sredinom 16. veka, te Trojičko četvorojevanđelje, napisano krajem 16. veka. Iz ove crkve potiču i dva zvona iz 15. veka, koja su otkopana u 19. veku i danas se nalaze u Narodnom muzeju u Čačku.
Printscreen

TAMARA ZBOG LJUBAVI IZ KIJEVA DOŠLA U SRPSKU CRNJU: Uči decu da plešu, a meštani su hteli da PRODAJU NJIVE da je pošalju u Holivud
Tamara Kudakova Basta je profesorica ruskog jezika, pedagoška savetnica i učiteljica plesa, a od 1991. godine živi u Srpskoj Crnji. Zbog ljubavi je došla iz Kijeva u malo pogranično selo koje je od Zrenjanina udaljeno nešto više od pedeset kilometara.

MRAČNA PRIČA O SRPSKOM JEZERU: Skoro svake godine se neko utopi, a meštani veruju da ZLO NE MIRUJE zbog potopljenog sela
Misteriozne stvari vezuju se uz priče o jezeru Ćelije nedaleko od Kruševca.

SANJA I ĐORĐE IZABRALI SELO UMESTO BEOGRADA: Mladi bračni parovi za kupovinu stare kuće mogu da dobiju i 10.000 evra
Na kapiji porodične kuće u pograničnom selu Vojvoda Stepa četvoročlana porodica Kalanj, kuća i dvorište su lepo uređeni a deca uživaju u seoskoj idili.

Zašto su naši preci verovali u moć kantariona
Na sunčanim obroncima, livadama i pored puteva širom Srbije raste kantarion – biljka sitnih žutih cvetova koja je vekovima smatrana čudotvornom. U narodnoj medicini koristila se i za lečenje rana i opekotina, i za tugu i nemir duše.

„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena
U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.
Komentari(0)