ZBIRKA MUZEJA U ČAČKU Ostaci spaljenog pokojnika i bronzani nakit, sadržaj pogrebne urne iz srednjeg bronzanog doba
Oko 1500 – 1200 godina p.n.e, pronađene na arheološkom lokalitetu Dubac u selu Jančiči na planini Kablar u blizini Čačka, zapadna Srbija. Pored delova ljudskih kostiju, u urni su se nalazili i ostaci praistorijskog nakita – fibula, privezaka, ogrlica i prstenastih ukosnica.
Arheološko iskopavanje humke VIII na lokalitetu Dubac u selu Jančići na Kablaru predstavlja nastavak zaštitinih radova na ovoj nekropoli pod humkama, koja je poznata stručnoj javnosti već duži niz godina po rezultatima istraživanja tumula obavljenih sredinom 80-tih godina XX veka.
Tada je ispitan srazmerno veliki broj pretežno skeletnih grobova sa čestim nalazima bronzanog nakita, među kojima ima vrlo retkih ili unikatnih primeraka. Zbog mogućnosti postojanja sličnih grobnih celina, kao i konstantne ugroženosti lokacije stalnim širenjem obradivih površina i erozijom, odlučeno je da se nekoliko još uvek vidljivih tumula istraži i na taj način dopune saznanja o sahranjivanju u bronzano doba na ovom prostoru.
Možda vas zanima:
NEVEROVATAN DOČEK PLANINARA IZ ZAPADNE SRBIJE Par minuta pre ponoći kroz šumu i uz lampe stigli smo na vrh
Umesto hotela sa pet na Kablaru ih dočekao pogled sa hiljadu zvezdica
ARHITEKTURA STARIH RIMLJANA OSTAVLJA BEZ DAHA Podno grejanje i staklo na prozorima samo su deo ove velelepne kulture (FOTO/VIDEO)
Arhitektura starih Rimljana u samom centru Čačka ostavlja bez daha, a nakon termi koje su pronađene pre više od pola veka arheolozi Narodnog muzeja došli su do novih, fantastičnih otkrića.
Možda vas zanima:
NEVEROVATAN DOČEK PLANINARA IZ ZAPADNE SRBIJE Par minuta pre ponoći kroz šumu i uz lampe stigli smo na vrh
Umesto hotela sa pet na Kablaru ih dočekao pogled sa hiljadu zvezdica
ARHITEKTURA STARIH RIMLJANA OSTAVLJA BEZ DAHA Podno grejanje i staklo na prozorima samo su deo ove velelepne kulture (FOTO/VIDEO)
Arhitektura starih Rimljana u samom centru Čačka ostavlja bez daha, a nakon termi koje su pronađene pre više od pola veka arheolozi Narodnog muzeja došli su do novih, fantastičnih otkrića.
Možda vas zanima:
NEVEROVATAN DOČEK PLANINARA IZ ZAPADNE SRBIJE Par minuta pre ponoći kroz šumu i uz lampe stigli smo na vrh
Umesto hotela sa pet na Kablaru ih dočekao pogled sa hiljadu zvezdica
ARHITEKTURA STARIH RIMLJANA OSTAVLJA BEZ DAHA Podno grejanje i staklo na prozorima samo su deo ove velelepne kulture (FOTO/VIDEO)
Arhitektura starih Rimljana u samom centru Čačka ostavlja bez daha, a nakon termi koje su pronađene pre više od pola veka arheolozi Narodnog muzeja došli su do novih, fantastičnih otkrića.
Možda vas zanima:
NEVEROVATAN DOČEK PLANINARA IZ ZAPADNE SRBIJE Par minuta pre ponoći kroz šumu i uz lampe stigli smo na vrh
Umesto hotela sa pet na Kablaru ih dočekao pogled sa hiljadu zvezdica
ARHITEKTURA STARIH RIMLJANA OSTAVLJA BEZ DAHA Podno grejanje i staklo na prozorima samo su deo ove velelepne kulture (FOTO/VIDEO)
Arhitektura starih Rimljana u samom centru Čačka ostavlja bez daha, a nakon termi koje su pronađene pre više od pola veka arheolozi Narodnog muzeja došli su do novih, fantastičnih otkrića.
U periodu od 6. do 21. oktobra 2014. godine ekipa Narodnog muzeja u Čačku je u okviru svog redovnog programa obavila arheološko istraživanje humke VIII na lokalitetu Dubac u Jančićima. Predmetnu humku odlikuje sasvim poseban sepulkralni ritual u odnosu na prethodno poznate. Ustanovljeno je da je nakon nivelisanja površine tankim slojem mrke zemlje bez nalaza, formirana veća površina kružnog oblika od krupnijeg kamenja, prečnika oko 8 m, najverovatnije jezgro, odnosno veća platforma, na kojoj je izvršeno polaganje grobova. Istražene celine sugerišu da su pokojnici gotovo isključivo spaljivani i polagani u keramičke urne. Nekolicina bronzanih nalaza predstavlja deo grobnog inventara, dok se jedan gvozdeni brijač može tumačiti kao dosta kasniji nalaz.
Česta dislociranost delova urne i kalcinisanih kostiju je po svoj prilici posledica rastresitosti zemljano - kamene strukture humke, prisustva šumske vegetacije, kao i erozivnih procesa kojima je njen izgled u potpunosti izmenjen i skoro u potpunosti ispran površinski deo kalote. Naknadna analiza keramičkog materijala daće više podataka o hronologiji nalazišta, ali se prilikom preliminarne autopsije moglo zaključiti da većina komada pripada srednjem bronzanom dobu. Stručnu ekipu su sačinjavali: rukovodilac radova viši kustos-arheolog mr Katarina Dmitrović, Vujadin Vujadinović, arheolog-pripravnik, Slobodan Bogojević, konzervator, Marko Bojović, fotograf, svi iz Narodnog muzeja u Čačku i Ljubinka Pavlović, student arheologije iz Čačka.
Izvor: čačak muzej, archeo serbia
Nikola Tesla ovu voćku nije ispuštao iz ruke i doživeo je 87 godina: Verovao je da to čini mozak moćnijim!
Tesla je u jednom intervjuu podelio svoju filozofiju ishrane
LEK IZ DOLINE LJUBAVI: Zaboravljeni recept za sirup od jorgovana i kako su ga žene koristile za lečenje štitne žlezde
Jorgovan (Syringa vulgaris) je za Srbe simbol najveće ljubavi, zahvaljujući legendi o Jeleni Anžujskoj. Međutim, osim romantične priče, ovaj mirisni cvet krije i izuzetna lekovita svojstva. Otkrivamo zašto su žene u narodnoj medicini koristile sirup i tinkture od jorgovana za lečenje hroničnih bolesti i poboljšanje disajnih puteva.
AKO JEDNOM ODETE KOD NEKOG NA SLAVU, OVO NIKAKO NE SMETE DA URADITE! Etnolog Vesna tvrdi: "To je STRAŠNO!"
Kako je objasnila, svaki domaćin bi trebalo da se "otvori" kada je u pitanju slava
ZLATNO ULJE S PLANINE: Zašto je ulje od bundeve sa Zlatara najbolje za srce i kako se u njemu čuva lek za prostatu
Bundeva golica se nekada smatrala hranom za stoku, da bi se ulje dobijeno iz njenih semenki danas prodavalo kao najskuplje srpsko jestivo ulje. Otkrivamo zašto se hladno ceđeno ulje golice sa planinskih krajeva (poput Zlatara, Peštera i Fruške Gore) smatra prirodnim čudom, kako njegovi sastojci deluju na muško zdravlje i zašto je ovo ulje jače od mnogih apotekarskih preparata.
Pre 138 godina Tesla osmislio izum bez kojeg danas ne možemo: Srpski genije osvetlio planetu, a sam umro u hotelu, evo šta je rekao kada je posetio Beograd
Nikola Tesla je 22. oktobra 1887 prijavio izum koji je promenio svet - višefaznu naizmeničnu struju, temelj moderne električne energije.
Komentari(0)