Karađorđa je ubio kum, odsekao mu glavu pa skinuo kožu sa nje: "Oprosti mi, kume" govorio je pored upaljenog kandila
Karađorđe je imao 55 godina kada je kum naredio njegovo ubistvo. Posle je na pomen imena Đorđa Petrovića govorio "Ubila ga suza naroda"

Svima je bilo jasno da je Crni Đorđe ubijen po naređenju kneza Miloša Obrenovića. Často kasnije je Miloš za Karađorđa znao da kaže "ubila ga suza naroda", aludirajući na činjenicu da je Karađorđe u kritičnom momentu Ustanka 1813. napustio zemlju.
Kada je ubijen, Karađorđe nije bio naš mlad, imao je 55 godina i u narodu je bio poznat po prekoj naravi.
Rođen kao Đorđe, prezime je dobio po imenu svog oca Petronija Petra.
Možda vas zanima:

Misterija Karađorđeve lobanje: Zašto je glava vožda nestala nakon smrti?
Smrt vođe Prvog srpskog ustanka bila je brutalna – ali prava misterija počinje tek kada mu je odsečena glava. Gde je završila Karađorđeva lobanja i zašto je vekovima skrivena od naroda?

"TO DUŠA NJEGOVA MIRA NEMA, PA MENE GONI": Da li je PROKLESTVO stiglo KARAĐORĐEVE UBICE? Malo ko zna JEZIVU PRIČU
Savremenici beleže da je u konaku kneza Miloša, koji se nalazio na mestu današnje Patrijaršije, jedno vreme boravila voždova glava
Možda vas zanima:

Misterija Karađorđeve lobanje: Zašto je glava vožda nestala nakon smrti?
Smrt vođe Prvog srpskog ustanka bila je brutalna – ali prava misterija počinje tek kada mu je odsečena glava. Gde je završila Karađorđeva lobanja i zašto je vekovima skrivena od naroda?

"TO DUŠA NJEGOVA MIRA NEMA, PA MENE GONI": Da li je PROKLESTVO stiglo KARAĐORĐEVE UBICE? Malo ko zna JEZIVU PRIČU
Savremenici beleže da je u konaku kneza Miloša, koji se nalazio na mestu današnje Patrijaršije, jedno vreme boravila voždova glava
Možda vas zanima:

Misterija Karađorđeve lobanje: Zašto je glava vožda nestala nakon smrti?
Smrt vođe Prvog srpskog ustanka bila je brutalna – ali prava misterija počinje tek kada mu je odsečena glava. Gde je završila Karađorđeva lobanja i zašto je vekovima skrivena od naroda?

"TO DUŠA NJEGOVA MIRA NEMA, PA MENE GONI": Da li je PROKLESTVO stiglo KARAĐORĐEVE UBICE? Malo ko zna JEZIVU PRIČU
Savremenici beleže da je u konaku kneza Miloša, koji se nalazio na mestu današnje Patrijaršije, jedno vreme boravila voždova glava
Kao dete se isticao nesvakidašnjom hrabrošću. Bio je preke naravi i štedljiv. Nije bio u prilici da se školuje, tako da je ostao nepismen. Kao dečak je radio teške poslove i nadničio kod imućnijih Srba i Turaka.
Kada su zaratili Turci i Austrijanci, Karađorđe se pred kraj tog rata, 1787. godine, angažovao na strani Austrije. Po završetku rata dobio je unapređenje i medalju za hrabrost i odmetnuo se u hajduke kao vođa hajdučke družine.
Kao odgovor na tursku seču knezova Srbi su 1804. su podigli ustanak, a predvodio ih je Đorđe Petrović Karađorđe, koji je u to vreme bio poznat kao ugledni domaćin i trgovac.
Važio je za proslavljenog borca protiv Turaka Osmanlija, koji su mu, pošto je ubio nekoliko njih, nadenuli ime Crni (kara) Đorđe.
Za vođu ustanka protiv turske vlasti izabran je sredinom februara 1804. godine na narodnom zboru u Orašcu, kada su ga za podržali i Stanoje Glavaš i njegovi hajduci. Samim činom polaganja zakletve Đorđe Petrović postao je vožd Karađorđe.
Važio je za čoveka preke naravi spremnog da bez kompromisa dođe do svog cilja, što je okolini ulivalo strah.
Foto: Rina
Predak loze Karađorđević
Vožd Karađorđe bio je oženjen Jelenom Jovanović iz Masloševa, sa kojom je imao dva sina, Aleksu i Aleksandra. Osnivač je dinastije Karađorđević, a njegov direktni potomak je princ Aleksandar Karađorđević.
Ubrzo po proglašenju ustanka u Orašcu, na inicijativu Karađorđa i pod njegovim rukovodstvom, sazvana je i prva skupština starešina u Ostružnici, na kojoj su udareni temelji zajedničkoj akciji ustanika.
Sačuvana dokumenta iz toga vremena svedoče da se Karađorđe od početka maja potpisuje kao "vožd", "pervi predvoditelj", "vrhovni vojvoda", "komandant od Srbije", a buduće velike vojvode još uvek su bile buljubaše.
Karađorđe je zahtevao da dahije napuste Beograd i nije pristajao ni na kakve pregovore sa njima. Bosanski vezir Bećir-paša, koji je bio došao kao sultanov izaslanik da polovičnim rešenjima zavede red u Pašaluku, naišao je na čvrst i odlučan otpor Karađorđa. Bio je odlučan da se borba nastavi i pored toga što je bilo manjih kolebanja kod pojedinih starešina.
U Pećanima, u proleće 1805, na tzv. Pećanskoj skupštini, Srbija je trebalo da preda Porti sve zahteve. Na insistiranje Karađorđa glavni zahtev je bio da se ukinu feudalni spahijski odnosi i da se uvede unutrašnja autonomna uprava u Beogradskom pašaluku. Pošto Turci nisu pristali na ovakve uslove, nastavljena je oružana borba. Oslobođene su još tri nahije, postignuta je pobeda na Ivankovcu 1805. a početkom naredne godine ustanak izlazi iz okvira Beogradskog pašaluka.
Sredinom 1806. godine razbijena je turska ofanziva, zabeležena je velika pobeda na Mišaru i Deligradu i borba za oslobođenje Beograda 1807. godine.
Foto: Rina
Karađorđe je devet godina upravljao Srbijom, ali je ustanak propao 1813. godine, kada je pobegao u Austriju, a sledeće godine se prebacio u Rusiju.
Karađorđe se 1816. godine pridružio grčkom pokretu za oslobođenje, da bi nastavio borbu za proterivanje Turaka i iz Srbije.
Sledeće godine je tajno došao u Srbiju kako bi se sa Milošem Obrenovićem dogovorio o zajedničkoj akciji, ali je ubrzo ubijen.
Izdao ga kum
Knez Miloš Obrenović, zajedno sa još jednim Karađorđevim kumom Vujicom Vulićevićem, pripremio je ubistvo.
Miloš nije želeo nove borbe, a Karađorđev povratak u Srbiju, pošto se nakon ustanka sklonio u Austriju i Rusiju, nosio je opasnost od izbijanja novih sukoba, ali i preuzimanja vlasti.
Kada je Karađorđe 25. jula 1817. zaspao u kolibi u selu Radovanju kod Velike Plane, Vujičin čovek Nikola Novaković, čijeg je brata Karađorđe ubio tokom ustanka, udario ga je tupim delom sekire u glavu, kažu istoričari.
Novaković je mrtvom voždu sekirom odsekao glavu, skinuo mu odelo na kojem je bio i orden koji je Karađorđe dobio od ruskog cara i sve to, s bisagama u kojima je bilo 4.000 dukata, predao Vujici Vulićeviću koji je to odneo Pavlu Lisoviću, odanom Miloševom čoveku koji je čekao u Palanci.
Nakon ubistva, Vujica Vulićević je sagradio crkvu brvnaru, nazvanu u narodu pokajnica. Nikola Novaković je ubrzo izgubio razum i u jednoj nesreći ga je samleo vodenički točak.
Printscreen
Već sutradan, Karađorđeva glava stigla je u Beograd u jednoj zobnici, a njegovo obezglavljeno telo sahranjeno je na udaljenost od oko 100 koraka od mesta gde je ubijen.
Prema istraživanjima Milivoja Gavrilovića, koji je živeo između dva svetska rata i koji je uspeo da gotovo do detalja rekonstruše Karađorđevo ubistvo, Miloš se silno obradovao pošiljci iz Radovanjskog luga.
U njegovom konaku koji se nalazio preko puta Saborne crkve, na belom tanjiru je stajala oprana glava njegovog kuma, vožda Karađorđa. Tanjir s Karađorđevom glavom je stajao na visokom tronošcu, ispred njega bilo je upaljeno kandilo, a Miloš je noć proveo u molitvama na kolenima stalno ponavljajući:
“Oprosti, kume Đorđe! Oprosti, gospodaru!”
Sutradan, Miloš je Karađorđevu glavu poslao beogradskom veziru, čemu su se beogradski Turci silno obradovali. Nakon što su Turci prepoznali glavu Karađorđa, vratili su je Milošu koji je istog dana našao jednog kasapina koji je, po Miloševom naređenju, u podrumu kuhinje konaka odrao voždovu glavu i pri tom je stalno ridao i drhtao, piše Telegraf.
O prekoj naravi Karađorđa, najbolje svedoči ova priča:
Potonji srpski vožd ubio je svog oca, jer je porodicu, koja je od Turaka pobegla u Srem, nagovarao da se vrati i služi Turcima. Kasnije je od pravoslavnih sveštenika tražio oproštaj za oceubistvo i dobio ga.
Njegova preka narav došla je opet do izražaja u porodici 1806. godine. Karađorđev brat Marinko bio je sklon ispadima, optuživan je za tuče, krađe, nasilno ponašanje. Ali kap koja je prelila čašu, prema istoričarima, bio je događaj u kojem je Marinko obeščastio jednu devojku. Karađorđe je tada presudio i svom bratu Marinku, koga je obesio.

"KRVAVA LITIJA": Ko je bio patrijarh srpski Varnava Rosić?
U jednom od najtežih perioda srpske istorije na čelo Srpske pravoslavne crkve dolazi patrijarh Varnava koji je ostao upamćen kao veliki mučenik.

Šta tamnoputa snajka kaže o SRPSKOJ SVADBI
Mešoviti brakovi sve su učestaliji poslednjih godina. Imali smo prilike da vidimo brojne lepotice iz inostranstva koje su ljubav pronašle u Srbiji i sa svojim partnerima ovde nastavili život.

"POKOJNA BABA DOŠLA NOĆAS I VEČERALA"! Otac Predrag otkrio šta mu se dogodilo i kako je od sveštenika uzeo 100 evra VIDEO
Često se u narodu mkešalu sujeverje, običaji i tradicija, a običajima i sujeverju daje prednost u odnosu na ono što je izvorno deo hrišćanske vere. Tako postoji običaj da se tokom noći ostavi hrana za pokojnika da bi on, "kad svrati", imao šta da pojede. I sve to pod geslom - valja se.

Ramonda serbica – čudesni cvet koji vaskrsava
Na stenama juga i istoka Srbije raste cvet koji je postao više od biljke. Ramonda, poznata kao „cvet feniks“, ima moć da oživi i kada se potpuno osuši, pa nije slučajno što je povezana sa najtežim trenucima i vaskrsnućem srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

PRINCIP NIJE TAKO IZGLEDAO: Istina o čuvenoj fotografiji
Kada čujemo ime Gavrilo Princip, pred očima nam je svima ista crno-bela fotografija. Ona je decenijama stajala u udžbenicima i urezala se u kolektivno pamćenje. Ali ta slika nije verodostojna.
Komentari(0)