Specifičan konzerviran prostor koji podseća na nekadašnje varoši i palanke
printscreen wikipedia
Na području Srbije prostorne kulturno-istorijske celine predstavljaju izuzetno bogatstvo. Trusno područje i česti ratovi kao i seobe učinili su da graditeljskih uspomena iz prošlih vremena nema onoj meri u kojoj ih ima u drugim evropskim državama. Tešnjar u Valjevu i Kazandžijsko sokače u Nišu su neki od najreprezentativnijih celina u srpskim gradovima.
U Beogradu, pored Skadarlije, specifičan konzerviran prostor koji podseća na nekadašnje varoši i palanke je Gročanska čaršija. Svojim izgledom i poslovno-stambenim objektima koji zauzimaju centar naselja predstavljaju prostornu kulturno-istorijsku celinu.
Prethodile su joj bašta Josifa Pančića u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu
Prethodile su joj bašta Josifa Pančića u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu
Prethodile su joj bašta Josifa Pančića u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu
Prethodile su joj bašta Josifa Pančića u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu
Prethodile su joj bašta Josifa Pančića u dvorištu Knjaževačko-srpskog liceja iz 1853. godine i Botanička bašta na Dorćolu kraj Dunava, osnovana 1874. godine koja je napuštena usled poplave na Dunavu
Značajni objekti sačuvani u okviru ambijentalne celine su: Apostolovićeva kuća iz 18. veka, Nišlićeva kuća i Savića mehana kao i crkva Svete Trojice, sagrađena u sredinom 19. veka, koja dominira celim prostorom Gročanske čaršije.
Sam centar varoši je osamdesetih godina 20. veka delimično obnovljen, u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, uz poštovanje tradicionalne arhitekture. Godine 1994. glavna ulica je delom postala pešačka zona. Početkom 2016. godine, Gročanska čaršija je rekonstruisana i tada je vraćen i nekadašnji drvored crnog jasena, a ulica je kaldrmisana
Mešoviti brakovi sve su učestaliji poslednjih godina. Imali smo prilike da vidimo brojne lepotice iz inostranstva koje su ljubav pronašle u Srbiji i sa svojim partnerima ovde nastavili život.
Na stenama juga i istoka Srbije raste cvet koji je postao više od biljke. Ramonda, poznata kao „cvet feniks“, ima moć da oživi i kada se potpuno osuši, pa nije slučajno što je povezana sa najtežim trenucima i vaskrsnućem srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kada čujemo ime Gavrilo Princip, pred očima nam je svima ista crno-bela fotografija. Ona je decenijama stajala u udžbenicima i urezala se u kolektivno pamćenje. Ali ta slika nije verodostojna.
Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Komentari(0)