ORONULA KUĆA SVEDOK PROŠLOSTI Vlasnici ove kuće su poslužili kao inspiracija za roman Dobrice Ćosića
Zgrada u osnovi pripada tipu moravske kuće sa primesama orijentalnog stila. Kuća je spratna, lomljenim kamenom zidana zgrada, pokrivena ćeramidom.

U samom centru Trstenika, u 19. veku živela je porodica Katić, o čijem bogatstvu i društvenom statusu svedoči kuća koja je od 1950. godine pod zaštitom države.
Njen vlasnik, Stevan Katić, trgovac iz Trstenika rođen u selu Bogdanje, već u prvoj generaciji stekao je ugled i imetak, potvrđujući svojim primerom ovu često uočavanu pojavu u Srbiji pretprošlog veka. Stevan je bio poslanik Svetoandrejske Velike narodne Skupštine 1858. godine, značajne po odluci da se knezu Milošu ponovo preda vlast. Njegov sin Petar, takođe trgovac, bio je senator i poslanik.
Zgrada u osnovi pripada tipu moravske kuće, s primesama orijentalnog stila. Katić je trgovao robom iz Libana i Sirije, odakle je verovatno i donet plan kuće, koji je prilagođen podneblju. Građena je od nepečene cigle, tako da pripada tipu kuća-dolmara. Skladnih proporcija, sa spratom i dva raskošna, simetrično položena i nešto isturena doksata, trebalo je da pokaže ugled i moć vlasnika. U prizemnim sobama bile su uglavnom poslovne prostorije Katićeve trgovine, dok su na spratu bile porodične i gostinske sobe.

Printscreen youtube
Kuća je u kraćem periodu, kažu meštani, imala ulogu galerije, dok je dvorište često predstavljalo „slikarski atelje pod vedrim nebom” u vreme održavanja likovnih kolonija. Podrum kuće i veći deo dvorišta prelaskom u vlasništvo „investitora” bili su jedno vreme pretvoreni u restoran nacionalne kuhinje.
Katića kuća je jedna od retkih, gotovo u neizmenjenom obliku sačuvanih starogradskih kuća, nastalih kao odraz potreba i shvatanja narastajućeg srpskog patrijarhalnog građanskog sloja u drugoj polovini 19. veka.
Imućna i ugledna porodica Katić verovatno je poslužila kao inspiracija piscu Dobrici Ćosiću u romanu „Koreni“ u kojoj je predstvaljena sudbina bogate porodice Katić.
Nažalost danas kuća Katića, iako pod zaštitom države, jedva odoleva zubu vremena, ali postojano stoji kao svedočanstvo prošlih vremena i čeka vreme u kome će ponovo biti korisna u kulturno umetničkim ili nekim drugim svrhama.

"Nudim svoju glavu i molim da budem streljana ja": Ženi koja je svojim životom branila Dražu, život je loše vratio
Danas, u vreme kada su informacije dostupne na svakom koraku i kada nas samo klik deli od mnogih znanja i novih svetova ipak neki velikani naše istorije i zanimljivi događaji za koje bi mnogi trebalo da znaju - ostaju skriveni.

Slavka Nešić iz Zaječara je preživela udar groma: Dete palo sa kreveta, dever se valjutao po podu, a kad sam digla glavu...
Najbolje je, kaže, zatvoriti prozore i vrata i skloniti se u ugao sobe

Bio je najbogatiji Srbin kog je venčao kralj, a skončao jezivo u crkvi: Njegova žena da bi preživela "prosila" na pijaci
Na pomen prezimena Dunđerski mnogi prvo pomisle na tragičnu ljubavnu priču Lenke i Laze Kostića.

Evo kako da se ponašate ukoliko se sretnete sa medvedom: Jedan postupak može biti koban
Brojnost populacije u samom nacionalnom parku Tara je oko 60-70 medveda, ali procena je da u Srbiji ima oko 120 jedinki

Negovala bolesnog muža, a bila ljubavnica srpskom kralju koji je pravio najveće skandale: Kad je izgustirao, zaveo njenu sestru i terao je da ostavi muža i decu
Malo ko zna da su Milan Obrenović i Dženi Džerom imali romansu koja se burno završila, te je čuveni Srbin zaveo i njenu sestru u koju je bio zaljubljen do ušiju!
Komentari(0)