POTPEĆKA PEĆINA Šan i Čan iz Kine prešli na hiljade kilometara da vide srpsko čudo prirode (FOTO)

18:00

Turizam 0

Užice - Speleološki biser zapadne Srbije nalazi se 14 kilometara od Užica u severnom delu Drezničke gradine. Potpećka pećina jedinstvena je na Blkanu zbog izuzetno velikog ulaza u obliku potkovice, koji je visok oko 50 metara.

Potpećka pećina
Foto: Rina

Prema pričama meštana, do Drugog svetskog rata ovde su postojale dve pećine, jednu su Nemci srušili i zatim su se one spojile i nastao je takav jedinstven, impozantan ulaz. Do ulaza vodi 700 stepenika, a onda se ispred vas pruža neslućeno bogatstvo pećinskog nakita. Ipak, da biste do toga došli morate proći kroz - tunel slepih miševa. Ono po čemu je ovaj lokalitet takođe poseban jeste skelet koji se u njoj nalazi.

- Tu se nalaze kosti medveda koje vire iz zemlje i nalaze se duboko unutar ove pećine. Svi se pitamo odkud one tu, pronađene su slučajno prilikom prokopavanja staze do Cvijićeve dvorane. Pretpostavlja se da je kosti medveda donela reka i da su ovde već stotinama godina, kazao je za turistički vodič Željko Matijević.

Reka za koju se pretpostavlja da je donela kosti stare životinje naziva se Petnica koja izvire u donjem toku pećinskog jezera.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Ona tokom čitave godine nema stalan tok  i ona će za oko mesec dana u potpunosti da presuši u gornjem delu svog toga, ali tokom čitave godine u donjem delu toka ne presušuje nikada iz razloga što iz sela Drženik koji je udaljeno nekoliko kilometara južno od sela Potpeć, kreće da teče jedna reka ponornica i ona svoj tok završava u donjem delu pećine gde se preliva i formira jezero, kada je visok priliv vode ona izvire  na nekoliko mesta u ovom selu, zbog toga kažemo da ova reka Petnica u donjem delu nikada ne presušuje, dodaje Željko.

Potpećku pećinu je početkom 20 veka istraživao Jovan Cvijić. Procenjuje se da je duga oko 10 kilometara, a za posetu je dostupno prvih 550 metara. Podeljena je na četiri dela - dvoranu pod kupolom, dvoranu zmajeva, Cvijićevu i zatim dvoranu Snežana i sedam patuljaka. Speleolozi su ovde bili jako inspirisani u davanju imena za pećinkse ukrase, tako da samo u Potpećkoj pećini možemo videti - palmu u saksiji, čika Ljubu i njegove mačke, bebu koja puzi, čeljusti krokodila, kamene zmajeve, sove. Zbog njene lepote upravo u Zapadnu Srbiju dolazi i veiki broj turista iz Kine.

- Pronašli smo dosta zanimljivih infomacija o Srbiji na internetu o mestima koja su najbolja za posetioce, i medju prvima je bila ova velika pećina.  Čitali smo da u njoj imaju kosti medveda, ali ne samo to već i mnogo pećinskog nakita ali i mesta unutar pećine gde se ljudi mole. Ovo je za nas prava avantura zbog koje ćemo ponovo doći u ovu pećinu koja je stvarno remek delo prirode. Jako nam je zanimljvo što je ulaz u pećinu ogroman, ima previše stepenika, i na samom ulazu kada gledate iznutra videdećete oblik mamuta, dok, ako dublje zavirite u pećinu, videćete kosti medveda i mnogi drugi nakit koji je ovde čuvan vekovima - kazali su, turisti Šan Haj i Čan Loki iz Kine.

Najniže dvorane pećine su provereno lekovite jer imaju svojstva prirodne hiperbarične komore u kojoj se koncentracija kiseonika kreće čak od 33 do 40 odsto. Gosti ne zaobilaze da posete hiperbaričnu komoru, a mnogi od njih kažu da se u tom mestu lakše i drugačije diše. Ulazili su astmatičari koji kažu da su jedino ovde prodisali punim plućima.

(RINA)

Pročitajte još:

https://lepotesrbije.alo.rs/turizam/vesti/90166/bravo-srbine-srpski-holivud-zasijao-novim-sjajem-a-dobio-i-sajkacu-foto/vest

https://lepotesrbije.alo.rs/turizam/vesti/82584/resavska-pecina-lepotica-okicena-nakitom-starim-45-miliona-godina-idealna-za-posetu-u-toku-predstojecih-praznika/vest

terzića avlija

Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci

Turizam

10:00

25 jun, 2024

Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.

Komentari(0)

Loading